Što novi europski proračun donosi za klimu i okoliš?

Europa je na putu da postane prvi klimatski neutralan kontinent, a Europska unija predvodnica u zaštiti klime i okoliša – često poentiraju europske institucije. Međutim, put prema klimatskoj neutralnosti prvenstveno ovisi o tome ima li u proračunu Europske unije dovoljno sredstava da se ti ciljevi ostvare.

Dugoročni proračun Europske unije, odnosno višegodišnji financijski okvir (VFO), donosi se za razdoblje od najmanje pet godina; u zadnje vrijeme najčešće na sedam godina. Predlaže ga Europska komisija (EK) i o njemu pregovara s Vijećem EU-a i Europskim parlamentom (EP). Proračunski pregovori najvažniji su i najteži zadatak svakog mandata Komisije, tog izvršnog tijela Europske unije.

Povjerenik Europske komisije za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu Piotr Serafin prošli tjedan je u Europskom parlamentu predstavio prijedlog novog proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen pregovore o novom dugogodišnjem proračunu započela je, međutim, još u prethodnom mandatu, a očekuje se da će se pregovarati sve do isteka aktualnog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Rano je, stoga, za analizu budžetnih linija, ali ne i za osvrt na predložene promjene i reakcije na njih. Kako je Europska komisija zamislila novo proračunsko razdoblje? Zašto je Europski parlament prijedlog dočekao “na nož”? Što prijedlog novog proračuna znači za okoliš i klimatske ciljeve Europske unije?

> > Klima i okoliš u novom europskom proračunu: Što je na tanjuru?

Što je novo u novom europskom proračunu?

Prijedlog Europske komisije za novo proračunsko razdoblje težak je oko 2 bilijuna eura, odnosno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka (BND) Europske unije u prosjeku između 2028. i 2034. godine. 

Komisija predlaže potpuno novi proračunski model, repliciran iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a glasi “jedan nacionalni plan po državi članici”. Inače, Mehanizam za oporavak i otpornost najveći je od fondova koji su činili NextGenerationEU, plan za oporavak Europske unije nastao kao odgovor na pandemiju kovida-19.

Prema tvrdnjama Europske komisije, novi model donosi fleksibilnost koja je nužna da bi Europska unija mogla brzo djelovati i reagirati, jednostavniji je za krajnje korisnike sredstava, prilagođen lokalnim potrebama i EU čini konkurentnijom.

“Jedinstvenim planom po državi članici, koji uključuje sve relevantne mjere potpore, bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu, osigurava se mnogo snažniji učinak i mnogo učinkovitija upotreba europskih sredstava”, navodi Europska komisija.

Umjesto postojećih operativnih programa, Europska komisija predlaže 27 nacionalnih planova, a pristup financiranju vezan je uz provedbu tih planova. Prema prijedlogu Komisije, otprilike polovica predloženog dugoročnog proračuna predviđena je za Nacionalne i regionalne partnerske planove (NRPP). 

Europski fond za konkurentnost (ECF), vrijedan 409 milijardi eura, podupirat će četiri područja: zelenu tranziciju i dekarbonizaciju, digitalnu tranziciju, zdravlje, biotehnologiju, poljoprivredu i biogospodarstvo, obranu i svemir. Za obranu je u ovom proračunskom razdoblju predviđeno pet puta više novca nego u prethodnom proračunskom razdoblju, oko 130 milijardi eura. Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost je program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi eura, kojim će se i dalje će financirati inovacije.

Glavni vanjskopolitički fond je Globalna Europa, vrijedan oko 100 milijardi eura. Ovaj fond obuhvaća ulaganja u partnerske zemlje, humanitarnu pomoć, jačanje vladavine prava, medija i civilnog društva u partnerskim zemljama, sigurnosnu i obrambenu suradnju izvan Europske unije i suradnju po pitanju migracija. Ustrojen je i poseban Mehanizam za Ukrajinu, u iznosu od 100 milijuna eura. Iako formalno spada pod vanjsku politiku, ima poseban status i zaseban proračun. 

Erasmus+ i AgoraEU, programi namijenjeni obrazovanju, medijima, kulturi i jačanju građanskih prava zajedno su vrijedni oko 50 milijardi eura. Tu su još i sigurnosni i krizni mehanizmi, namijenjeni financiranju civilne zaštite, hitnih situacija i otpornosti Europske unije.

Što to konkretno znači? Primjerice, Kohezijska politika i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) više neće biti zasebne stavke proračuna, već dio Europskog fonda za konkurentnost. Svaka država članica planirat će ulaganja u poljoprivredu unutar Nacionalnog plana, odnosno određivati kako će koristiti sredstva iz ECF-a za poljoprivredne potpore, ruralni razvoj, održive poljoprivredne prakse i inovacije u poljoprivredi. Izravne potpore poljoprivredi i dalje su posebno zaštićene, ali sad su dio fonda za konkurentnost, a ne zasebne politike, kao što je bilo u ranijim proračunima.

Komisija želi ojačati i “vlastite prihode” Unije, tj. prihode koji se slijevaju izravno u EU proračun pa predlaže nekoliko konkretnih mjera: porez na emisije CO₂ (CBAM), prošireni sustav trgovanja emisijama (ETS2), naknade za nerecikliranu plastiku i elektronički otpad, a uvodi se i godišnji paušalni doprinos za kompanije koje posluju u EU, a imaju godišnje neto prihode od najmanje 100 milijuna eura. Prema procjenama Komisije, Europska unija bi od navedenih stavki mogla uprihoditi oko 58 milijardi eura godišnje (prema cijenama iz 2025.).

> > Zašto su traktori opet u Briselu?

EPP: Protivimo se renacionalizaciji VFO-a

Komisija predlaže da se čak dvije trećine proračuna usmjeravaju kroz nacionalne planove, o kojima će pregovarati Komisija i države članice, a sredstva se isplaćuju tek nakon odobrenja EK i Vijeća EU-a. Takav model značajno umanjuje ulogu Europskog parlamenta.

Odmah nakon što je povjerenik Serafin u Parlamentu predstavio prijedlog novog proračuna, Siegfried Mureșan, jedan od izvjestitelja u sjeni u Odboru za proračune EP-a ispred Europske pučke stranke (EPP), upozorio je da prijedlog nije u skladu s ranijim zahtjevima Europskog parlamenta, korisnika sredstava EU-a i Europskog odbora regija. EP je, naime, početkom svibnja izglasao rezolucije “Prioriteti Parlamenta za dugoročni proračun EU-a za razdoblje nakon 2027.”, u kojoj se oštro protive modelu nacionalnih planova.

Mureșan opisuje suradnju s autorima prijedloga novog proračuna kao lošu, ističući da Europski parlament nije adekvatno informiran o procesu sastavljanja prijedloga; pred sam kraj procesa informacije su im, kazao je, u potpunosti uskraćene.

“Ovo je prijedlog renacionalizacije proračuna Europske unije. Uvjereni smo da će predloženi model oslabiti ne samo proračun, nego i samu Europsku uniju. Kada je EP početkom svibnja iznio svoja očekivanja od novog proračuna, vrlo jasno smo rekli da odbacujemo model nacionalnih i regionalnih planova. (…) Nećemo pristati da se europski proračun svede na sumu 27 nacionalnih, moguće i suprotstavljenih agendi; to bi značilo da je Europska unija bankomat.”

Dodatno, EPP-ov izvjestitelj je uvjeren je da će novi model dovesti do nezdravog odnosa natjecanja za sredstva između država članica, kao i da je poguban za poljoprivrednu i kohezijsku politiku.

Ni izvjestiteljica iz sjene Carla Tavares ispred kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) nije zadovoljna procesom, odnosno suradnjom Europske komisije i Europskog parlamenta, kao ni predstavljenim prijedlogom.

“Kažete da ovaj prijedlog predstavlja pojednostavljenje. Mi smatramo da model nacionalnih i regionalnih partnerskih planova samo komplicira proces, kao i da smanjuje transparentnost te podriva demokraciju.”

Još jednom je ponovila da prijedlog novog proračuna oduzima moć Parlamentu, jedinom tijelu Europske unije koje građani izravno biraju. U zajedničkoj izjavi klubovi zastupnika podcrtali su kako prijedlog Komisije, unatoč povećanju sredstava, ne udovoljava stvarnim financijskim potrebama Europske unije.

Ovako je prijedlog novog proračuna komentirala predsjednica Europskog odbora regija Kata Tüttő:

“Nakon mjeseci neopravdane tajnosti Europska komisija iznijela je složen prijedlog koji izaziva podjele i kojim se ugrožava uloga regija i gradova u europskom projektu. Ne postoje jamstva da će sve regije imati koristi od kohezijskih ulaganja, ne postoji zakonska odredba kojom bi se definiralo sudjelovanje regija u upravljanju fondovima, Komisija nije voljna procijeniti i pratiti učinak ulaganja na regionalnoj i lokalnoj razini. Čini se da je prioritet Komisije povećati udio proračuna EU pod njihovom izravnom kontrolom.”

“Komisija je stvorila Frankensteina”

“Postavit ću vam pitanja koje vas vjerojatno neće iznenaditi. Kako ćete u novom proračunu osigurati dovoljno sredstava za prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje posljedica klimatskih promjena? Što je sa sredstvima za očuvanje prirode? Budući da program LIFE više nije zaseban program, odakle će se financirati obveze proizašle iz Uredbe o obnovi prirode?”, obratio se povjereniku Serafinu zastupnik Rasmus Nordqvist ispred kluba zastupnika Zelenih.

Nordquist kaže da Europski fond za konkurentnost potencijalno može biti dobra ideja, ali smatra da princip upravljanja i pristupanja sredstvima tog predloženog fonda nije dovoljno jasan. Ističe i da sredstva namijenjena zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji unutar tog fonda nisu dostatna.

Naime, LIFE program, jedini program isključivo namijenjen okolišu, prirodi i klimatskoj prilagodbi, prema novom proračunskom prijedlogu postaje dio Europskog fonda za konkurentnost. Međutim, kako upozorava WWF Europe, ECF je prvenstveno industrijski orijentiran fond, što znači da zaštita prirode i okoliša više nije prioritet, već sporedna tema u širem paketu ciljeva. Dodatno zbunjuje, kažu, što se aktivnosti iz aktualnog LIFE programa spominju i u kontekstu nacionalnih planova – ali bez jasnog prijedloga ili strukture.

“U neumoljivoj potrazi za pojednostavljenjem, Komisija je stvorila Frankensteina. Raspakiravanjem i spajanjem uspješnih i ciljanih programa kao što je LIFE, Komisija riskira da priroda i klima ostanu bez stvarne potpore“, zaključio je Tycho Vandermaesen, WWF-ov direktor za politiku i strategiju.

Anouk Puymartin iz organizacije Birdlife Europe novi prijedlog proračuna komentirala je kao “razoran udarac za prirodu i građane Europe” i upozorila da bioraznolikost “gubi svoje mjesto u proračunu EU-a”.

Ne treba posebno tumačiti zašto se ključne proračunske rasprave vode o izdvajanjima za sigurnost i obranu. Međutim, treba ponavljati da je zdrav okoliš temelj sigurnosti – ključni sektori, poput poljoprivrede, oslanjaju se na prirodne resurse; zdrav okoliš smanjuje troškove zdravstvenog sustava.

Europska komisija je to, smatraju okolišne organizacije i dio zastupnika, još jednom propustila prepoznati.

Zadnja rečenica zajedničke izjave klubova zastupnika u Europskom parlamentu glasi:

“Parlament je spreman iskoristiti sve svoje ovlasti u punoj mjeri kako bi osigurao da sljedeći višegodišnji proračun odgovara ambicijama i izazovima Unije te da bude pod potpunim demokratskim nadzorom. Parlament je spreman na konstruktivan, ali i odlučan dijalog.”

Poruka je i više nego jasna: pregovori o novom europskom proračunu bit će u najmanju ruku dugotrajni i mukotrpni.

> > “Očuvanje prirode je sigurnosno pitanje i novi europski proračun to mora odražavati”