“Invazija u tijeku”: Jeste li vidjeli ribu lava?

Zbog klimatskih promjena Jadransko more postaje sve toplije, čime se stvaraju povoljni uvjeti za dolazak i širenje stranih, invazivnih vrsta. Jedna od njih je riba lav (Pterois miles), poznata i kao vatrenjača – vrsta koja je u samo nekoliko godina od gošće postala stalna stanovnica našeg mora.

Prema podacima koje je u lipnju 2025. godine objavio splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), ova invazivna vrsta u Jadranu je sada trajno prisutna.

Znanstvenici su u razdoblju od lipnja 2024. do siječnja 2025. godine analizirali opažanja ribe lava, koristeći podatke prikupljene najvećim dijelom putem građanske znanosti – zahvaljujući dojavama ronilaca, lokalnog stanovništva, objavama na društvenim mrežama i medijskim objavama.

Zaključke su objavili u znanstvenom radu “Invazija u tijeku: Izniman broj nalaza vrste Pterois miles u istočnom dijelu Jadranskog mora (hrvatska obala)”, čiji su autori znanstvenici Branko Dragičević i Pero Ugarković. 

“U ovom kratkom periodu zabilježena su ukupno 122 potvrđena opažanja, što je dokaz brzog širenja vrste u vodama istočnog dijela Jadranskog mora”, navode.

Gdje je sve viđena?

Većina primjeraka ribe lava uočena je na dubini do 15 metara, a njihova duljina najčešće je procijenjena na 15 centimetara ili manje. Većina jedinki zabilježena je tijekom ronjenja, dok je manji broj ulovljen. Autori pretpostavljaju da je razlog činjenica da riba lav uglavnom obitava u stijenama i grebenima.

Najveća koncentracija ove invazivne vrste zabilježena je oko otoka Lastova i Visa, gdje je uočeno između 15 i 20 jedinki, dok je područje oko Dubrovnika imalo najveći broj opažanja duž kopnenog dijela obale. Značajan broj jedinki viđen je i kod Mljeta, Korčule, Hvara te između Šolte i Brača, navode znanstvenici.

Najjužnije opažanje zabilježeno je kod Prevlake u lipnju 2024. godine, na krajnjem jugu Hrvatske, dok je najsjevernije uočena u blizini otočića Mali Garmenjak u Parku prirode Telašćica u kolovozu iste godine. 

Nažalost, posljednja tvrdnja nije bila dugog vijeka.

> > Splitski institut: “Predstoji nam borba s vatrenjačama!”

Znanstvenici pozivaju na suradnju

Jedan od autora studije, biolog Pero Ugarković, 10. srpnja je putem Facebook grupe Živi svijet Jadranskog mora apelirao na građane da nova opažanja unose izravno na stranicu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, umjesto putem poruka i mailova. Spomenuta Facebook grupa, kako se navodi u njezinom opisu, namijenjena je upoznavanju i boljem razumijevanju jadranskog podmorja. Okuplja entuzijaste i znatiželjnike, kao i stručnjake iz područja biologije mora i ekologije.

“Ipak, molimo da nam se izravno javite ako se dogodi nešto od sljedećeg:
– vidjeli ste vatrenjaču u Šibensko-kninskoj županiji ili sjevernije
– na jednom lokalitetu primijetili ste neuobičajeno velik broj jedinki
– uz opis staništa i uvjeta imate informaciju čime se vatrenjače hrane ili tko se njima hrani
– dogodila se neobična situacija zbog uboda, ulova ili ponašanja ove ribe
– organizirate kulinarski događaj s vatrenjačom, javite nam se i slobodno se pohvalite”, dodao je u objavi.

Samo 12 dana nakon njegovog upozorenja i apela, Nacionalni park Kornati objavio je prvo potvrđeno opažanje ribe lave na svom području.

Iz prve ruke: Što građani prijavljuju?

U prilog tvrdnji da je ove godine broj opažanja sve veći, govore i objave u spomenutoj grupi Živi svijet Jadranskog mora.

Samo u srpnju ove godine, građani su pet puta prijavili da su vidjeli ribu lava.

“Danas, Korčula, Karbuni, dvije vatrenjače, 2 do 4 metra od obale, na dubini od 1 do 2 metra”, objavljeno je 2. srpnja.

Dva dana kasnije viđena je kod Korčule.

“Vatrenjača, uvala Poplat, otok Korčula, 3 m…”

Uočena je i oko Pelješca.

“Riba lav, danas viđena na olupini (broda, op. a.) Boka kod Orebića”, objavila je članica grupe 11. srpnja.

Tjedan dana kasnije, prijavljano je da je primjerak ribe lav viđen kod Visa.

“Vis, Luka, prije pola sata”, glasi objava.

Kod Korčule su 26. srpnja viđene čak tri.

“Danas, Proizd, otok Korčula. Dubina 17-18 m, glava na posidoniji. Kolonija od tri ribe lava dužine 12-15 cm”, dojavio je građanin.

Upoznajte uljeza: Tko je riba lav?

Riba lav je lesepsijska vrsta ribe, što znači da je u Sredozemno more došla iz Crvenog mora Sueskim kanalom. Naziv “lesepsijski migranti” potječe od inženjera koji je gradio Sueski kanal, Ferdinanda de Lessepsa. 

Kako je navedeno u Vodiču za prepoznavanje novopridošlih vrsta riba i rakova u Jadranu “U moru promjena” pulskog Fakulteta prirodnih znanosti, riba lav je autohtona u Indo-pacifiku, a od 2012. godine bilježi se njezino širenje prema istočnom Mediteranu. 

Može narasti do 35 cm, a prepoznatljiva je po prugastom tijelu i velikim, raskošnim perajama. Ipak, nije riječ o bezopasnoj ljepotici. Prije svega, riba lav je predator. 

“Znanstvenici smatraju ovu ribu jednom od najinvazivnijih vrsta jer je izvanredan predator i negativno utječe na populacije autohtonih riba, naročito mladih primjeraka. Jednom kada uspostavi stabilne populacije na nekom novom području, gotovo ju je nemoguće iskorijeniti”, objašnjeno je u Vodiču.

Dodatno, sve bodlje ribe lav su otrovne, a ubod izaziva jaku bol uz mogućnost ozbiljnijih simptoma, stoga se u slučaju uboda preporučuje odlazak liječniku. 

“Kao i kod drugih jadranskih riba otrovnica, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom. Najbolje je potopiti ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodu temperature 40 – 45 °C tijekom 30 – 90 minuta, uz pažnju da ne dođe do opeklina”, savjetuje splitski Institut.

Ekološki rizici i moguća rješenja

IZOR upozorava da je važan čimbenik koji pridonosi uspješnosti invazije nedostatak prirodnih predatora koji bi kontrolirali njezinu populaciju.

Upravo zato je dio studije “Invazija u tijeku” posvećen prijedlozima mjera za ublažavanje njezina utjecaja.

To uključuje i potencijalno uklanjanje, posebice u zaštićenim morskim područjima. 

“Važno je napomenuti da je vrsta jestiva i da je ciljani izlov dobrodošao”, ističu stručnjaci.

Kud plovi ovaj brod?*

Riba lav u Jadranu simptom je šire krize kojoj su uzrok klimatske promjene i narušavanje morskih ekosustava. Upravljanje ovakvim pojavama zahtijeva suradnju između znanstvenika, institucija, lokalnih zajednica i građana.

Sustavno praćenje, pravovremene dojave, ali i hrabro testiranje rješenja – poput ciljanog izlova i edukacije – ključni su alati u borbi protiv ove invazije.

> > Invazivne vrste riba sve su češće u Jadranu. Zašto dolaze i kako se s njima nositi?