HEP “podmeće nogu” energetskim zajednicama u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoje svega tri energetske zajednice.

Dok neke europske zemlje, poput Austrije i Njemačke, broje i preko tisuću takvih zajednica, ovaj koncept kod nas još nije zaživio kao alat za osnaživanje građana u energetskoj tranziciji – iako su temeljni zakonodavni preduvjeti uspostavljeni.

O tome kako situaciju promijeniti nabolje raspravljalo se na konferenciji “Dobra energija” u organizaciji Zelene energetske zadruge (ZEZ). Fokus je bio na postojećim praksama i iskustvima energetskih zajednica u regiji jugoistočne Europe.

Zoran Kordić iz ZEZ-a uvodno je pojasnio tri kriterija koja, prema njihovu tumačenju, razlikuju “dobru energiju” od one uobičajene.

“Prvi se odnosi na to kako je proizveden kilovatsat energije, odnosno je li proizveden iz obnovljivih izvora energije. Drugi – je li proizveden ekonomično ili uz pomoć velike infrastrukture? Treći kriterij odnosi se na to tko je vlasnik tog kilovatsata; građani, lokalna zajednica ili neko treći. Kad se zadovolje ti kriteriji, onda možemo pričati o dobroj energiji”.

Građani u središtu energetskog sustava

Koncept građanske energije uključuje korisnike – građane – u planiranje, investiranje i upravljanje energetskim sustavom, što je inače u nadležnosti velikih energetskih tvrtki. Takav pristup koristi svima uključenima, dok u sadašnjem sustavu prednost imaju uglavnom veliki igrači.

Energetske zajednice jedan su od najčešćih modela kojima se omogućuje proizvodnja energije. U njih se mogu udruživati građani, javne institucije te mala i srednja poduzeća.

Iako je Hrvatska formalno implementirala europske direktive koje se odnose na njihovo djelovanje, razvoj energetskih zajednica tek je u začetku.

“Kada ljudi imaju udio u proizvodnji i korištenju energije, kada je mogu posjedovati i dijeliti, tada tranzicija postaje uključiva”, kazala je na konferenciji Paula Damaška iz ZEZ-a.

Dodala je da u Europi postoji niz inicijativa i pokreta koji promiču građansku energiju, no često su fragmentirani, ograničenih kapaciteta i suočeni s nepoticajnim regulatornim okvirom.

“U Hrvatskoj je ovaj pokret raspršen, a postoji i veliko nepovjerenje građana – što zbog zadruga kao takvih, što zbog samih energetskih zajednica.”

> > Troma birokracija koči osnivanje energetskih zajednica u Hrvatskoj

HEP ODS koči dijeljenje energije

Ključna prepreka razvoju energetskih zajednica jest činjenica da država građanima još nije omogućila da međusobno dijele energiju – što je jedan od temeljnih razloga njihova osnivanja.

O tome je govorio Damir Juričić, predsjednik Energetske zajednice Sjevernog Jadrana, čije je osnivanje trajalo dvije godine, da bi danas, kako kaže, radila “u leru”. Razlog je taj što HEP ODS ne omogućuje dijeljenje energije. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) tvrtka je u sastavu HEP grupe zadužena za distribucije električne energije i na području Hrvatske ima 21 distribucijsko područje (elektru).

“Sa svoje strane smo napravili sve što smo trebali. Djelujemo na području Primorsko-goranske i Istarske županije te imamo 26 članova i 31 obračunsko mjerno mjesto. Deset članova ima postrojenja. Tu su poduzeća, građani i javna tijela, ostali su pasivni članovi. Entuzijazam tih ljudi u zajednici omogućio nam je da možemo privatno, kroz članarine, financirati dvije godine aktivnosti, u očekivanju da će se omogućiti dijeljenje energije”, ispričao je za Klimatski portal.

Kad se to dogodi, dodaje, zajednica će biti financijski održiva jer će se troškovi pokrivati iz naknade za obračun dijeljene energije.

Prema podacima ZEZ-a, HEP ODS uspostavu sustava dijeljenja energije opravdava nejasnoćama u zakonima i pravilnicima, nedostatkom informatičke i tehničke podrške te nepostojanjem administrativnih procedura. Iako se ranije spominjalo da bi sustav mogao proraditi krajem 2024. godine, situacija je i dalje nepromijenjena.

Damir Medved iz Foruma energetskih zajednica u Hrvatskoj također je kritizirao javnu tvrtku zbog nemogućnosti uspostave platforme za razmjenu energije.

“To je fundamentalni problem iz kojeg potom proizlaze svi ostali. Čini nam se da stojimo pored zida kod kojeg smo stigli još prije godinu i pol dana. Sad postoji erozija vjere članstva da će se to dijeljenje energije ikada dogoditi, a sve zbog nedjelovanja jednog od aktera. Austrijski primjer je izvrstan, tamo se to može riješiti s tri ili pet klikova na internetu. Zašto se u Sloveniji to može raditi, a mi u Rijeci ne možemo”, pita on.

Kako smo nedavno pisali na Klimatskom portalu, model solarizacije u Hrvatskoj duboko je nepravedan – umjesto da potiče decentralizaciju, proizvodnja električne energije ostaje u rukama povlaštene manjine. U trendu izgradnje velikih solarnih parkova prednjači i sama Hrvatska elektroprivreda (HEP).

> > Pobuna protiv solarnih elektrana – u čemu je problem?

Primjeri dobre prakse

Energetske zajednice članovima omogućuju da proizvode i dijele energiju iz obnovljivih izvora te višak prodaju u mrežu. Time se smanjuju računi, povećava energetska sigurnost i doprinosi dekarbonizaciji.

Energetska zajednica ZEZ Sunce, koja broji 127 članova, u ožujku prošle godine otvorila je prvi poziv za ulaganje u solarne elektrane. Prvi projekt bio je postavljanje elektrane na Gradskoj tržnici u Križevcima. U samo desetak dana građani iz cijele Hrvatske uložili su 140 000 eura, od čega je trećina sredstava prikupljena upravo u Križevcima.

“Smisao energetskih zajednica je stvaranje vrijednosti ne za pojedinca, nego na korist svih članova i lokalne zajednice. Projekt je financiran članskim ulozima a financijska vrijednost stvara se prodaje energije. Gledajući rezultate od samo četvrtog mjeseca od lipnja godine, elektrana na zgradi tržnice proizvela je električne energije u vrijednosti od 11 000 eura”, pojasnio je Mislav Kirac iz ZEZ-a Sunce.

Bojan Gaji iz Energetske zajednica Niš iz Srbije govorio je o prvoj stambenoj zajednici u zemlji koja koristi obnovljive izvore za zajedničku potrošnju – u naselju Dulanište u Nišu. Motivacija za taj projekt bili su visoki računi za električnu energiju, budući da je riječ o kompleksu koji ima rasvjetu u dvorištu, fontanu, hidrofor za bazen, stanice za toplinsku energiju i slično.

“Stambeni kompleks broji preko 400 stanara u 134 stana. Na krovove je instalirano 149 panela ukupne snage 74 kWh, a u kvartu se nalaze i tri punjača punjača za električna vozila, stambena zajednica funkcionira u status kupca potrošača. Donacije su skupile polovinu ulaganja, što je smanjilo trošak stanarima. Ni tih 50 000 dolara nisu mogli sami skupiti, početno ulaganje zasad otplaćuju iz ušteda na računima”, rekao je Gaji.

Dušan Virc iz beogradske Energetske zadruge Elektropionir predstavio je projekt solarne elektrane na Staroj planini, gdje su lokalni stanovnici ranije spriječili gradnju malih hidroelektrana.

“Stanovnicima smo došli s idejom da obnovljivi izvori energije ne bi trebali ništa oduzimati ljudima, već samo doprinositi. Imali smo sredstva samo za jednu solarnu elektranu, ali smo skupili donacije za dvije. Nije to puno električne energije, ali je puno društvene energije uloženo i dobiveno.”

Dodao je i kako još čekaju dozvolu za priključenje agrosolarnog projekta Solar Harvest, koji zasad proizvodi samo sjenu, ne i struju.

> > U Križevcima počela gradnja prve hrvatske solarne elektrane u vlasništvu građana

Europska unija priprema Paket za građansku energiju

Udruženje REScoop.EU broji oko 2500 energetskih zajednica diljem Europe, odnosno obuhvaća dva milijuna građana.

Prema riječima višeg savjetnika za politiku Josha Robertsa, teško je pronaći zemlju koja u potpunosti primjenjuje idealan model građanske energije – svaka se suočava s izazovima, a nedostatak podrške zelenim projektima sve je veći problem u Europskoj uniji.

“Trebamo Europsku komisiju koja se drži pravila koje je sama donijela. Voljeli bismo imati dijalog s Europskom komisijom i s nacionalnim državama. Trebamo ciljeve, moramo znati gdje želimo ići. Ne samo kao Europa, nego i kao nacionalne države”, kazao je Roberts.

Početkom iduće godine Europska komisija trebala bi usvojiti Paket za građansku energiju s pratećim akcijskim planom za energetske zajednice. Ciljevi paketa uključuju pojednostavljivanje regulatornih okvira te pružanje tehničke i financijske podrške lokalnim inicijativama. Inicijativa se nadovezuje na Akcijski plan za pristupačnu energiju i dopunjuje Plan za čistu industriju, uz usklađenost s drugim strategijama za elektrifikaciju i digitalizaciju.

Najavila je to na konferenciji Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

“Kućanstva bi mogla uštedjeti od 500 do 1100 eura godišnje kada bi bila dijelom energetskih zajednica. Komisija ima cilj osigurati pravednu tranziciju, smanjiti energetsko siromaštvo te učiniti tržišta energije jednostavnima za snalaženje. Cilj je podržati kolektivno djelovanje građana.”

Ipak, iako pravni okvir na razini EU-a postoji, problemi nastaju u njegovoj primjeni na nacionalnoj razini, dodaje.

“Dobili smo puno kritika od NGO-ova da odustajemo od zelene tranzicije. Naši ciljevi su ostali isti, ali ne možemo konkurentnost ostaviti sa strane, moramo naći nekakav balans. Ne može sva biti stavljeno na jedan sektor”, zaključila je.