Europski parlament traži zaštitu mora i borbu protiv invazivnih vrsta

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković prošlo su ljeto u najdubljem dijelu Jadranskog mora došli do uznemirujućeg saznanja: zbog klimatskih promjena more se zagrijava i zaslanjuje višestruko brže od klimatskih projekcija. Kako smo pisali, promjene očekivane tek krajem stoljeća događaju se već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.

Sve topliji Mediteran, a s njime i Jadran, postaje dom sve većem broju invazivnih vrsta. Na Klimatskom portalu pisali smo o ribi lavu, odnosno vatrenjači (lat. Pterois miles), koja je u samo nekoliko godina od gošće postala stalna stanovnica našeg mora, kao i napuhači (lat. Lagocephalus sceleratus) te kamenoj ribi (lat. Synanceia verrucosa). Izvještavali smo i o invazivnoj algi Stypopodium schimperi koja je prekrila morsko dno oko Visa, brzo se širi i ugrožava jadransko podmorje.

Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta (EP) jučer je usvojio izvješće koje adresira ove probleme. Dokument obrađuje nove pristupe upravljanja ribarstvom, s posebnim naglaskom na zaštitu ugroženih morskih vrsta, suzbijanje invazivnih stranih vrsta i jačanje lokalnih gospodarstava.

Poruka izvješća je jasna: zdravlje morskih ekosustava izravno je povezano s budućnošću ribarstva i obalnih zajednica.

> > “Invazija u tijeku”: Jeste li vidjeli ribu lava?

Smjernice za spašavanje mora i ribarstva

Izvješće polazi od znanstvenog konsenzusa da su klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i širenje invazivnih vrsta međusobno povezani procesi koji već danas imaju mjerljive posljedice za europska mora. Dokument upozorava da su dosadašnji odgovori na ovaj gorući problem često bili fragmentirani, spori i nedovoljno usklađeni među državama članicama, što otežava učinkovito upravljanje morskim ekosustavima.

Jedan od zaključaka jest da Europska unija trenutačno raspolaže s premalo pouzdanih i usporedivih podataka o rasprostranjenosti i stvarnom utjecaju invazivnih vrsta u morima EU-a. Zbog toga izvješće poziva na jačanje znanstvenog monitoringa, uspješniju razmjenu podataka među državama članicama te usklađivanje indikatora koji bi omogućili pravodobno prepoznavanje novih prijetnji i bržu reakciju.

> > Invazivne vrste riba sve su češće u Jadranu. Zašto dolaze i kako se s njima nositi?

Poseban naglasak stavljen je na alate Zajedničke ribarstvene politike, osobito tehničke mjere kojima se može smanjiti neželjeni, odnosno slučajni ulov, interakcija ribolova s ugroženim vrstama, kao i na sustavno prikupljanje podataka potrebnih za realnu procjenu utjecaja ribarstva na morske ekosustave.

Izvješće pritom ističe da zaštita mora ne smije biti odvojena od socio-ekonomskih pitanja, već da mora ići ruku pod ruku s održivošću ribarstva, akvakulture i obalnih zajednica.

Iako se izvješće odnosi na sva mora Europske unije, Sredozemno je izdvojeno kao posebno ranjivo područje, zbog ubrzanog zagrijavanja, intenzivnog pomorskog prometa i izravne povezanosti sa Sueskim kanalom, koji predstavlja glavnu ulaznu točku za invazivne vrste iz Crvenog mora.

U tom kontekstu Jadran se navodi kao primjer mora u kojem su posljedice tih procesa već sad jasno vidljive.

> > Kako bura, znanstvenici i građani čuvaju Jadran koji se mijenja

Sredozemno more i Jadran pod pritiskom

U radu na izvješću sudjelovala je i HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko, članica Odbora za ribarstvo te izvjestiteljica Europskog parlamenta za prenošenje preporuka Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), tijela koje koordinira regionalnu suradnju u upravljanju ribarstvom.

Tijekom rasprava u odboru upozoravala je da se invazivne vrste u Jadranu više ne mogu promatrati kao izolirani ekološki incidenti, već kao strukturni problem koji zahtijeva koordiniran odgovor na razini čitave Europske unije.

“To više nije samo znanstveni problem, već pitanje očuvanja bioraznolikosti, sigurnosti, održivosti ribarstva i dugoročne otpornosti obalnih zajednica”, poručila je Zovko.

Prema izvješću, borba protiv invazivnih vrsta ne može biti uspješna bez očuvanja cjelokupnog morskog ekosustava. Zagađenje, prekomjerni izlov i degradacija staništa, navodi se, dodatno slabe otpornost mora, dok klimatske promjene stvaraju uvjete u kojima se strane vrste lakše šire i trajno nastanjuju.

Proaktivno, znanstveno utemeljeno i regionalno usklađeno upravljanje morima temelj je očuvanja bioraznolikosti, održivog ribarstva i budućnosti obalnih zajednica, naglašeno je.

> > Novo izvješće: Riba se vraća, ali Sredozemno i Crno more se mijenjaju

Što je sljedeće?

Novo izvješće Odbora za ribarstvo nastalo je na inicijativu Europskog parlamenta (eng. own-initiative report). Nije, dakle, riječ o zakonu ili direktivi, već o dokumentu koji izražava stav EP-a te predlaže preporuke i politike. Cilj je utjecati na Europsku komisiju i države članice te pokrenuti daljnje akcije, uključujući zakonodavne prijedloge ili strateške inicijative.

Nakon usvajanja na Odboru za ribarstvo, Europski parlament treba ga izglasati. Ako “prođe” glasanje u Parlamentu, za sljedeće korake zadužena je Europska komisija.