Zbog AI servera ubrzano raste potrošnja plina

Pomama za gradnjom podatkovnih centara povećava potrošnju zemnog plina diljem svijeta. Prednjače Sjedinjene Američke Države i Kina, čije tvrtke dominiraju u razvoju AI tehnologije.

Naime, za treniranje i rad velikih jezičnih modela (tzv. AI-ja) potrebni su ogromni serverski kapaciteti. Serverskim farmama za rad, pak, treba jako puno električne energije. Trenutačno se ta energija prvenstveno dobiva spaljivanjem metana u plinskim termoelektranama.

Prema analizi američke organizacije Global Energy Monitor, u Sjedinjenim Američkim Državama najavljeno je ili je započela gradnja novih plinskih elektrana ukupne snage 252 GW, od čega oko 100 GW otpada na energetske objekte koji se grade isključivo kako bi pogonili AI servere.

Ako sve te energane budu izgrađene, američki kapacitet za proizvodnju električne energije u plinskim elektranama porast će za skoro 50 posto; trenutačni kapacitet plinskih elektrana u SAD-u iznosi oko 560 GW.

U protekle dvije godine je potražnja za zemnim plinom u SAD-u eksplodirala. U izvještaju iz 2024. je Global Energy Monitor bilježio da se u fazi razvoja nalaze plinske elektrane ukupnog kapaciteta 85 GW, od čega je 4 GW otpadalo na AI projekte. U 2025. je ta brojka skoro 25 puta veća: ukupni kapacitet energana čija je gradnja najavljena ili započela s ciljem napajanja AI serverskih farmi iznosi 97 GW.

Glad za energijom kineskih AI firmi je nešto manja, ali ne značajno. Ukupni kapacitet plinskih energana koje se u Kini grade ili je najavljeno da će se graditi iznosi 153 GW. Tijekom 2025. su na kinesku elektroenergetsku mrežu spojene plinske energane ukupnog kapaciteta 22,4 GW; to je trećina novih globalnih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz zemnog plina puštenih u pogon tijekom prošle godine.

> > AI i klimatske promjene – mitovi i činjenice

Problem s metanom

U pitanju su prilično loše vijesti za dugoročnu stabilnost Zemljinog klimatskog sustava. Iako zemni plin ima status najčišćeg među fosilnim gorivima, njegovo spaljivanje radi dobivanja električne energije ipak u atmosferu otpušta ugljični dioksid, staklenički plin koji dovodi do globalnog zagrijavanja.

Još veći klimatski problem od spaljivanja zemnog plina su emisije do kojih dolazi zbog njegove ekstrakcije i transporta. Naime, zemni plin dominantno je sačinjen od metana, vrlo potentnog stakleničkog plina koji u atmosferi tijekom 20 godina zadržava i do 80 puta više topline nego CO2. Zbog toga mnogi znanstvenici upozoravaju da je upravo ograničavanje emisija metana ključno za preveniranje najštetnijih posljedica klimatske krize.

> > Emisije metana ubrzano rastu. Kako ih zaustaviti?

Logično je za pretpostaviti da neće sve najavljene plinske elektrane doista biti izgrađene i puštene u rad. Međutim, već sad je neosporno da energetske potrebe tvrtki koje razvijaju AI nisu u skladu s globalnim dekarbonizacijskim ciljevima, tj. pokušajima da se rast prosječne temperature na Zemlji ograniči ispod +2 stupnja Celzijusa s obzirom na predindustrijsko razdoblje – što je cilj na koji su se skoro sve države svijeta obvezale potpisivanjem Pariškog sporazuma.

Građani protiv servera

Ogromna potrošnja energije AI servera potiče građanski otpor u dijelovima SAD-a gdje se grade takva postrojenja. Građani koji se odupiru gradnji serverskih farmi nisu, doduše, toliko zabrinuti zbog klimatskih promjena, koliko zbog rastućih troškova života.

U onim dijelovima SAD-a gdje niču serverske farme, građanima rastu računi za električnu energiju, a smanjuje se i dostupnost pitke vode. Osim što im je potrebno puno električne energije za rad, AI serveri troše i značajne količine vode, koja se koristi za njihovo hlađenje.

“U ruralnim dijelovima Amerike, gdje se grade podatkovni centri, svi su već ljuti jer im rastu cijene struje. Dominantan stav je ‘ne želim ih u svojoj državi'”, upozorio je američki ministar energetike Chris Wright u nedavnom obraćanju čelnicima industrije fosilnih goriva.

AI i rast emisija

Unija zabrinutih znanstvenika objavila je analizu prema kojoj će AI boom značajno povećati američke emisije stakleničkih plinova tj. doprinijeti globalnom zagrijavanju. Očekuju da će se potrošnja električne energije u SAD-u do 2050. povećati za 60 do 80 posto. Značajan dio tog rasta pogonit će AI industrija.

Ako se trenutačni trendovi nastave, emisije stakleničkih plinova iz američkih termoelektrana u istom će periodu rasti za 19 do 29 posto.

Međutim, Unija zabrinutih znanstvenika ističe da postoji alternativa. Podatkovni bi se centri, ističe se u njihovoj analizi, mogli napajati i obnovljivom energijom. Za to su potrebna ulaganja u solarne i vjetroelektrane, kao i u baterije za pohranu obnovljive energije.

“Cijena solarnih i vjetroelektrana pala je za 70 do 90 posto tijekom zadnjih 15 godina, učinivši ih u mnogim slučajevima jeftinijima od termoelektrana na plin i ugljen, čak i bez poticaja te uključivanja okolišnih i zdravstvenih prednosti u izračun. Vrijeme koje je potrebno za planiranje i gradnju takvih projekata također je mnogo kraće nego u slučaju plinskih i nuklearnih elektrana”, navodi se u analizi Unije zabrinutih znanstvenika.

> > “AI revolucija” se pretvara u klimatsku katastrofu

Međutim, AI industrija ipak se odlučuje upravo za zemni plin i nuklearke kao izvor energije koja im je potrebna. Srednjoročno su fokusirani na plinske elektrane, a dugoročno na nuklearne. Tehnološki giganti poput Microsofta i Mete ulažu u gradnju vlastitih nuklearnih elektrana, a direktor OpenAI-ja Sam Altman ima još ambiciozniju viziju: uložio je stotine milijuna dolara u tvrtku koja razvija fuzijski reaktor, “sveti gral energetike”.

Ne treba, međutim, očekivati da će ti niskoemisijski izvori energije početi napajati AI servere u skoroj budućnosti. Nuklearne elektrane grade se dulje od desetljeća, a fuzijska energija je, smatraju stručnjaci, vrlo daleka i još uvijek teoretska mogućnost. U međuvremenu će AI industrija nastaviti spaljivati fosilna goriva, u nadi da će uspjeti na vrijeme stvoriti superinteligentni stroj koji će nas spasiti od klimatskih promjena.