Kakva je budućnost europskih šuma?
Nova studija pruža uvid u budućnost šuma Europe te postavlja temelje za gospodarenje šumama u sve toplijem svijetu.
Šteta koju požari, oluje i potkornjaci čine europskim šumama povećat će se do kraja stoljeća u gotovo svim klimatskim scenarijima.
Čak i ako čovječanstvo ograniči zagrijavanje na 2 °C, degradirana šumska površina mogla bi se povećati s oko 180 000 na otprilike 216 000 hektara godišnje. U scenariju u kojem upotreba fosilnih goriva nastavlja rasti, degradirana šumska površina mogla bi se udvostručiti odnosno dosegnuti gotovo 370 000 hektara godišnje do kraja 2100. godine.
Zaključak je to studije koju su vodili istraživači s Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM) u suradnji s Potsdamskim institutom za istraživanje utjecaja klime (PIK), a koja je nedavno objavljena u časopisu Science.
Kako bi procijenili rizik od degradacije šuma pri različitim klimatskim scenarijima, znanstvenici su analizirali svih 185 milijuna hektara europskih šuma.
Udari na ekosustave
Analiza je pokazala da će šume u južnoj i zapadnoj Europi biti posebno pogođene, odnosno da će pretrpjeti najsnažnije poremećaje. Očekuje se da će sjeverna Europa biti manje pogođena, iako će se i na tom dijelu kontinenta vjerojatno pojaviti žarišta degradacije.
Studija također pokazuje da jedan poremećaj može potaknuti drugi – na primjer, šume pogođene olujom vjerojatnije će patiti od najezde insekata u godinama nakon ekstrema koji ih je pogodio.
Očekivana posljedica spomenutih udara je smanjenje broja starih šuma te povećanje mladih. Christopher Reyer, koautor studije, navodi da će u budućnosti europske šume vjerojatno apsorbirati manje ugljika.
“Ako šume apsorbiraju manje ugljika ili potencijalno čak oslobađaju više nego što apsorbiraju, to povećava pritisak na druge sektore poput prometa i poljoprivrede da brže smanje svoje emisije. Istodobno, gospodarenje šumama mora se snažnije usredotočiti na izgradnju otpornih šuma”, rekao je.
> > Koliko štetnici u šumama mogu uništiti njihovu sposobnost upijanja CO2?
Metodologija istraživanja
Istraživačima s Potsdama i Münchena pomogli su znanstvenici iz talijanske organizacije Eurac Research na čijoj se stranici može naći nešto više o samoj metodologiji istraživanja.
Kako navode iz organizacije, predviđanja su moguća zahvaljujući naprednim matematičkim modelima koji su kalibrirani s informacijama prikupljenim na terenu, u kombinaciji sa satelitskim podacima.
Takav pristup omogućava projekcije o rastu i razvoju šumskog područja tijekom godina te može pomoći u razumijevanju reakcija šumskih sustava na očekivane promjene (poput porasta prosječnih temperatura), kao i neočekivane događaje (požari, oluje, zaraze).
Autori studije ističu i da promjene u režimima poremećaja šuma imaju važne implikacije za bioraznolikost i ekosustavne usluge koje pružaju šume. One bi, na primjer, mogle ometati ciljeve politike korištenja rješenja temeljenih na prirodi za ublažavanje klimatskih promjena, što bi dodatno moglo pojačavajući klimatske promjene.
Režim poremećaja šuma (eng. forest disturbance regime) definira se kao dugoročni, karakteristični obrazac prirodnih ili antropogenih događaja koji narušavaju strukturu šumskog ekosustava, mijenjaju dostupnost resursa i utječu na sastav vrsta. Ti poremećaji nisu nasumični, već se ponavljaju kroz vrijeme i prostor, oblikujući dinamiku šume.
Kako zaštititi šume?
Istraživač Marco Mina iz Eurac Research ističe da studija ne daje direktne smjernice za gospodarenje šumama, već predviđa kako će šume izgledati u budućnosti, što je dobar temelj za razumijevanje budućeg djelovanja.
“Uz planove za sprječavanje požara koji će biti potrebni u umjerenim zonama te planove za hitne slučajeve povezane s drugim prirodnim poremećajima, bit će potrebna veća ulaganja za kompenzacijske radove tamo gdje šuma više ne može pružati određene usluge ekosustava. Na primjer, tamo gdje šuma više ne štiti od odrona kamenja i lavina, morat će se provesti radovi kako bi se nadoknadio taj gubitak”, rekao je Mina.
Iako autori sugeriraju da gospodarenje šumama mora uzeti u obzir planirati budućnost s više poremećaja, naglašavaju kako ipak ublažavanje klimatskih promjena i dalje ostaje najsnažnija poluga za zaštitu šuma te ograničavanje rizika od budućih poremećaja.
> > Kako klimatske promjene ugrožavaju svjetske šume