Hrvatske šume među najoštećenijima u Europi

Hrvatska spada u top tri europske zemlje kada je riječ o oštećenom šumskom području. Glavni krivac za visoko mjesto na ljestvici su kukci i bolesti.

Podatak je to iz nedavno objavljenog izvješća Stanje europskih šuma 2025. koje objavljuje Forest Europe, inicijativa koja okuplja 44 zemlje i Europsku uniju s ciljem zaštite i održivog upravljanja šumama.

Uz Hrvatsku, gdje je 19,4 % šumskog područja oštećeno (za 11 % oštećenja su odgovorni insekti), visoke udjele nezdravih šuma prijavili su Portugal (33,8 %) i Moldavija (19 %).

Problem s insektima pogoršavaju klimatske promjene koje sve više utječu na šumske ekosustave diljem Europe. Ekstremni vremenski događaji poput toplinskih valova, dugotrajnih suša, oluja, šuma i najezda štetnika postaju sve češći i ozbiljniji.

“Ovi poremećaji već uzrokuju značajne ekološke i ekonomske gubitke te potkopavaju zdravlje i stabilnost šuma”, upozoravaju autori izvješća.

Zaštićene šume

Hrvatska se u izvještaju spominje na još nekoliko mjesta. Nalazi se u društvu zemalja s najvećim udjelom (iznad 40 %) šuma u zaštićenim područjima, onima bez ikakve intervencije te u kojima je ljudska intervencija svedena na minimum.

Osim Hrvatske (44,9 %), visoki udio zaštićenih šuma imaju Moldavija (100 %), Slovačka (58,9 %), Nizozemska (58,9 %), Albanija (55,6 %) i Italija (44,2 %).

Hrvatska spada i među zemlje koje su izvijestile da je više od dvije trećine njihove šumske površine uspostavljeno prirodnom regeneracijom ili širenjem.

Naime, regeneracija je prirodno ili potpomognuto obnavljanje šumskih sastojina klijanjem sjemena, nicanjem ili sadnjom te je krucijalna za kontinuitet šumskih ekosustava. Uspješna regeneracija osigurava da šume održavaju svoje ekološke funkcije, produktivnost i bioraznolikost nakon sječe, prirodnih poremećaja ili starenja.

Ukupno 74 % europskih šuma nastalo je prirodnom obnovom i širenjem dok je 26 % osnovano pošumljavanjem ili sadnjom/sjetvom, navodi se u izvješću.

Sporiji rast

Dobra vijest je da europske šume rastu. Loša je da se taj proces odvija značajno sporije nego prije.

Zbog usporavanja širenja šumskih površina, starosne strukture šuma, sječe i oštećenja šuma, zaliha drva u zadnjih pet godina povećavala se za 0,3 posto, dok je u prethodnom tridesetogodišnjem periodu rast iznosio 1,3 % godišnje.

Brojke govore da je u posljednja tri desetljeća sječa porasla s približno 425 milijuna kubičnih metara godišnje (podatak iz 1990.) na preko 625 milijuna kubičnih metara u 2020. godini.

No unatoč rastućim razinama sječe i usporavanju povećanja zaliha drva, razine sječe u europskim šumama i dalje su manje od stope rasta šuma.

U 2020. godini sječa je činila 84 % neto godišnjeg prirasta.

> > Kakva je budućnost europskih šuma?

Slabije šume

Šume čine nešto više od jedne trećine (35 %) kopnene površine europskog kontinenta i igraju bitnu ulogu u postizanju ciljeva ekološke, ekonomske i socijalne politike.

Njihova važna funkcija je i ta što predstavljaju značajan ponor emisija CO2.

Zaliha ugljika odnosno ukupna količina ugljika pohranjenog u šumi (uključujući biomasu, mrtvo drvo, otpad i tlo) u Europi i dalje raste, iako se stopa povećanja usporava. U dijelovima Europe, navode autori izvješća, postoje dokazi o slabljenju funkcije apsorpcije ugljika, što se može povezati s prirodnim poremećajima, utjecajima klimatskih promjena na rast i promjenama u količini sječe.

Trend koji je ojačao zadnjih godina jest defolijacija odnosno gubitak lišća, što je jedan od ključnih pokazatelja zdravlja šume.

Često je uzrokovana najezdom insekata, bolestima, sušom, onečišćenjem zraka ili drugim okolišnim faktorima. Raširena ili ponovljena defolijacija može ukazivati na to da se drveće bori s rastom i da je vjerojatnije da će umrijeti.

Podaci iz izvješća govore da je u razdoblju od 2010. do 2024. godine zdravstveno stanje šumskog drveća mjereno defolijacijom ostalo nepromijenjeno na 54,1% praćenih parcela, pogoršalo se na 35,6 %, a poboljšalo se na 10,3 % šumskih površina.

U usporedbi s podrazdobljem od 2010. do 2018. godine, znatno veći udio parcela pokazao je rast defolijacije, što ukazuje na to da je pogoršanje postalo raširenije posljednjih godina.

Najčešći i najrašireniji čimbenici koji uzrokuju defolijaciju drveća bili su napadi insekata, ekstremni vremenski uvjeti i gljivične bolesti.

Opasnost za europske šume predstavljaju i požari.

Iako su najčešći i najozbiljniji u mediteranskoj regiji, oni su u porastu diljem Europe. Najveća opožarena područja bila su u jugozapadnoj Europi (80 900 ha) i srednjoistočnoj Europi (91 000 ha), što zajedno čini više od 70 % ukupne površine zahvaćene požarima.

Nekontrolirani veliki šumski požari mogu imati razorne utjecaje na ekosustave, prije svega jer uzrokuju eroziju tla, dezertifikaciju, gubitak imovine i života, a rezultiraju i značajnim ekonomskim troškovima.

> > Kako dišu svjetske šume?

Šume i klimatska neutralnost

Dok se šume bore s posljedicama klimatskim promjenama, istovremeno se očekivanja od njih povećavaju.

Od šumskih ekosustava se sve više traži da podrže klimatsku neutralnost putem sekvestracije ugljika, osiguraju obnovljive materijale i energiju, zaštite bioraznolikost i održe usluge poput zaštite tla i regulacije voda.

Uz najčešće probleme kao što su fragmentirano vlasništvo, nedovoljna financijska sredstva i ulaganja, države su kao jedan od većih izazova prijavile upravo različita očekivanja te balansiranje između interesa očuvanja i korištenja šuma.

> > Koliko štetnici u šumama mogu uništiti njihovu sposobnost upijanja CO2?