Nova američka piramida prehrane ugrožava zdravlje, klimu i okoliš

“Bolje zdravlje počinje ovdje – ne u vašem ormariću s lijekovima”, navodi se u opisu novih smjernica za bolju prehranu koje su početkom siječnja objavljene na službenim stranica američke vlade. Početak nove godine donio je i nove američke smjernice o pravilnoj prehrani koje je predstavio američki ministar zdravstva i ljudskih usluga Robert F. Kennedy mlađi, jedan od predvodnika tzv. MAHA (Make America Healthy Again) pokreta.

Kennedy je također, prema pisanju TIME-a, širio i dezinformacije o hrani. Govorio je protiv ulja od soje i repe, iako stručnjaci ističu kako njihova konzumacija nije opasna po zdravlje, a zagovornik je i sirovog tj. nepasteriziranog mlijeka koje može sadržavati bakterije opasne po ljudsko zdravlje.

Iako je vlada Baracka Obame zamijenila piramidu vizualnom reprezentacijom u obliku tanjura, novi američki ministar zdravstva – inače poznat po antivakserskim stavovima – vratio ju je, izokrenuo i promijenio. Naglasak je sada na povećanju unosa mesa i mliječnih proizvoda, a žitarice se nalaze na dnu. Objavljen je i “rat” šećeru te ultraprocesiranoj hrani, za koju Kennedy tvrdi da “truje” Amerikance i koju krivi za kronične bolesti i visoke stope pretilosti.

Kako je nastala piramida

Vizualna reprezentacija prehrane u obliku piramide prikazuje koje namirnice bismo najviše trebali konzumirati, a koje bismo trebali izbjegavati.

Piramida prehrane originalno je nastala u Švedskoj, a američko Ministarstvo poljoprivrede usvojilo ju je 1992. godine. Anna-Britt Agnsäter, koja je dizajnirala prvu piramidu, podijelila ju je u tri dijela. U prvom i najnižem nalazili su se kruh, mahunarke, krumpiri i mlijeko; u srednjem voće, povrće i sokovi; a u gornjem i najmanjem jaja, meso i riba.

Međutim, preporuke o pravilnoj prehrani korijene zapravo ne vuku iz potrebe za uravnoteženom prehranom, već iz nestašica hrane – jer su Sjedinjene Američke Države 1943. godine objavile piramidu sedam osnovnih namirnica kako bi građanima pomogli da se nose s racioniranjem hrane.

Na dnu piramide koja se najviše koristi posljednjih desetljeća nalaze se žitarice, a potom slijede voće i povrće, zatim mlijeko i mliječni proizvodi. Meso, riba, mahunarke i orašasti plodovi blizu su vrha piramide, dok se na vrhu nalaze masnoće poput raznih ulja te šećer i slatkiši.

Piramidu, dakle, ne treba uzimati zdravo za gotovo. I ona se tijekom desetljeća mijenjala, kako se mijenjala i razvijala znanost o zdravoj prehrani. Neke države u svojim vizualizacijama preporučene prehrane uopće ne koriste oblik piramide, već kruh, lonac ili čak dugu, kao Kanada.

Kritičari smatraju kako piramida predstavlja prejednostavnu vizualizaciju pravilne prehrane te da iz nje nije jasno kako bi se ljudi zapravo trebali hraniti ako žele biti zdravi. Primjerice, različiti ugljikohidrati imaju različite nutritivne profile, a zasićene masne kiseline nisu jednake nezasićenima, što iz ovakvih vizualizacija nije jasno.

Nova američka piramida

Nove, izmijenjene preporuke američke vlade stavljaju naglasak na meso i mliječne proizvode. Piramida je i vizualno izmijenjena, točnije preokrenuta, tako da se namirnice koje bi se trebale najviše konzumirati nalaze na vrhu, a ne na dnu kao inače.

Povrće i voće tako se nalaze na popisu namirnica koje bi trebalo više konzumirati, ali sugerira se i povećana konzumacija crvenog mesa, iako znanstvenici i stručnjaci upozoravaju na štetnost njegova prekomjernog unosa. Stručnjaci pozdravljaju ograničavanje unosa ultraprocesirane hrane i šećera; sada se preporučuje da se šećer ne daje djeci mlađoj od deset godina.

“Vrlo sam razočaran novom piramidom u kojoj se naglasak stavlja na crveno meso i zasićene masne kiseline, kao da je to nešto što treba prioritizirati. Navedeno nije u skladu s desetljećima i desetljećima dokaza i istraživanja”, kazao je za NPR Christopher Gardner, nutricionist sa Sveučilišta Stanford.

Gardner, koji je bio član Savjetodavnog odbora za smjernice o prehrani, smatra da treba pojačati unos biljnih proteina poput onih iz mahunarki, umjesto da se povećava unos životinjskih proteina.

Amerikanci već konzumiraju više govedine i mliječnih proizvoda nego većina svijeta. Prosječni Amerikanac godišnje pojede oko 26 kilograma govedine, što je gotovo tri puta više od prosjeka. Najnovije preporuke Amerikancima sugeriraju da udvostruče unos proteina, iako nema znanstvenih dokaza da ih unose nedovoljno. Sada se savjetuje konzumacija 1,2 do 1,6 grama proteina na kilogram tjelesne mase, dok je prijašnja preporuka bila 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase.

Ako Amerikanci slijedeći nove preporuke povećaju unos proteina za samo 25 posto, a da pritom omjer životinjskih i biljnih proteina ostane isti, za to bi bilo potrebno iskoristiti dodatnih sto milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta godišnje. To bi posljedično dovelo do ispuštanja stotina milijuna tona ugljičnog dioksida u atmosferu.

Michael Pollan, američki novinar i profesor te autor utjecajne knjige Dilema svejeda (The Omnivore’s Dilemma), kritizirao je Kennedyjevu novu piramidu. Iako nisu sve odluke kontroverznog američkog ministra a priori loše, poput odbacivanje šećera, njegov naglasak na konzumaciji mesa mnogi vide kao korak unatrag. Posebno u kontekstu klimatskih promjena.

“To uzdizanje mesa u nebesa – kao da žele reći da ga ne jedemo dovoljno. A većina znanstvenih studija tvrdi kako jedemo meso u ogromnim količinama, više nego što Zemlja može izdržati. Da ne spominjemo činjenicu da je prestanak konzumacije govedine jedna od najvažnijih stvari ako želimo ograničiti svoj ugljični otisak”, kazao je Pollan za The San Francisco Standard.

Pod utjecajem lobista

U sastavljanju novih smjernica nisu sudjelovali znanstvenici iz Savjetodavnog odbora za smjernice o hrani, već je Trumpova vlada sastavila novi panel kako bi “ispravili nedostatke” prijašnjih vlasti. Kao rezultat toga, hrana biljnog podrijetla gurnuta je u stranu, a meso i mliječni proizvodi su uzdignuti, piše The New York Times.

Veliki utjecaj na novu piramidu imali su lobisti mesne industrije. Prema pisanju The New York Timesa, izvješće kojega je američko Ministarstvo poljoprivrede objavilo uz nove smjernice pokazuje da je dvije trećine recenzenata imalo financijske ili druge poveznice s industrijom proizvodnje goveđeg mesa, svinjetine ili mliječnom industrijom.

Piramida, dakle, ignorira štetan utjecaj koji proizvodnja mesa i mlijeka imaju na klimu i okoliš. Kao što smo na Klimatskom portalu već pisali, poljoprivredna i stočarska industrija veliki su generator stakleničkih plinova.

Najveći problem predstavlja industrijski uzgoj stoke, primarno govedine, jer probavni sustav krava generira znatnu količinu metana. Metan, koji se koristi i kao energent, iznimno je potentan staklenički plin; promatrajući period od sto godina, u atmosferi može zadržati 28 puta više topline nego CO2. Poljoprivredna industrija doprinosi rastu globalne temperature i na druge načine: zbog pašnjaka se krče šume kako bi se oslobodio prostor za ispašu stoke, što smanjuje prirodnu Zemljinu sposobnost apsorpcije ugljika; poljoprivredni usjevi tretiraju se različitim mineralnim gnojivima, što rezultira emisijama dušikovih oksida, koji su također vrlo potentni staklenički plinovi.

I iako se piramide zdrave prehrane smatraju zastarjelim oblikom prikaza pravilne prehrane, činjenica je da se ovakve vizualne reprezentacije koriste za kreiranje javnih politika i planiranje obroka – npr. u školama, staračkim domovima, bolnicama i u nutritivnim programima, kao i subvencijama američke vlade.

Izmjene vladinih smjernica o prehrani imaju, dakle,  značajne učinke na potrošnju različitih vrsta hrane, a ono što se događa u Americi utječe i na ostatak svijeta.

S druge strane smanjenje konzumacije mesa i okretanje proteinima iz drugih izvora (poput mahunarki) predstavlja “jeftin”, brz i jednostavan način smanjenja ugljičnog otiska. Za to nisu potrebne nikakve nove tehnologije, subvencije ili izumi. Klimatske promjene i utjecaj naše prehrane na planet nije moguće razdvojiti.