Kako se stočarska industrija uključila u rat protiv istine

Stočarska industrija vodi dezinformacijsku kampanju protiv znanstvenika koji upozoravaju da na globalnoj razini moramo smanjiti konzumaciju crvenog mesa, pokazuje dokumentacija koju su dobili novinari DeSmoga i The Guardiana.

Priča se tiče istraživanja objavljenog 2019. godine, kao rezultat dvogodišnjeg rada tima od 37 uglednih znanstvenika. Cilj njihovog istraživanja bio je odgovoriti na pitanje kako prehraniti rastuću svjetsku populaciju bez da pritom uzrokujemo kolaps klimatskog sustava Zemlje.

Poljoprivredna industrija je, podsjećamo, veliki generator stakleničkih plinova. Najveći problem predstavlja industrijski uzgoj stoke, primarno govedine, jer probavni sustav krava generira znatnu količinu metana. Metan, koji se koristi i kao energent, iznimno je potentan staklenički plin; promatrajući period od sto godina, u atmosferi može zadržati 28 puta više topline nego CO2.

Poljoprivredna industrija doprinosi rastu globalne temperature i na druge načine: zbog pašnjaka se krče šume kako bi se oslobodio prostor za ispašu stoke, što smanjuje prirodnu Zemljinu sposobnost apsorpcije ugljika; poljoprivredni usjevi tretiraju se različitim mineralnim gnojivima, što rezultira emisijama dušikovih oksida, koji su također vrlo potentni staklenički plinovi.

Odgovor na pitanje kako prehraniti Zemlju bez izazivanja klimatskog kolapsa, objavljen u istraživanju u prestižnom časopisu Lancet 2019. godine, stoga nikako nije bio po volji stočarskoj industriji. Znanstvenici su zaključili da se globalna konzumacija crvenog mesa mora smanjiti za 50 posto.

Stočarska industrija odlučila se suprotstaviti znanosti. Američka organizacija Savez za životinjsku poljoprivredu, koja zastupa interese najvećih svjetskih stočarskih firmi, angažirala je irsku PR tvrtku Red Flag da povede propagandno-dezinformacijsku kampanju protiv nalaza istraživanja, koja se vrlo brzo pretvorila u kampanju zlostavljanja samih znanstvenika koji su radili na istraživanju.

“Red Flag je pretvorio EAT-Lancet studiju u temu kulturnog rata. Umjesto da vodimo nijansiranu raspravu o podacima, Red Flag nas vuče prema nabacivanju blatom”, kaže za DeSmog stručnjakinja za okolišnu znanost, javne politike i lobiranje sa Sveučilišta u Miamiju Jennifer Jacquet.

S njom su novinari DeSmoga podijelili dokumentaciju u koju su dobili uvid, a u kojoj PR tvrtka Red Flag svojim poslodavcima iz Saveza za životinjsku poljoprivredu predstavlja rezultate propagandno-dezinformacijske kampanje koju su vodili u njihovo ime. “Ovaj dokument je portret onoga protiv čega se moramo boriti, kao ljudi kojima je stalo do istine, do klimatskih promjena i do budućnosti”, kaže Jacquet.

Iz dokumentacije se vidi da su operativci Red Flaga organizirali brifinge za novinare, think tankove i influencere koje su koristili za promoviranje željenog narativa o nalazima EAT-Lancet istraživanja. Poslodavcima se hvale da je kampanja uspjela, jer je studija u medijima i na društvenim mrežama češće prikazivana negativno, nego pozitivno. Pohvalili su se i uspjehom plaćene propagandne kampanje koju su vodili na društvenim mrežama, a koja je dosegla 780 tisuća ljudi.

Napadi na znanstvenike

Dezinformacijska kampanja protiv nalaza studije vrlo brzo je dovela do uznemiravanja i maltretiranja znanstvenika koji su na njoj radili. Nema dokaza da je Red Flag orkestrirao te napade, ali nedvojbeno je da ih je njihova kampanja barem potakla.

Dr. Marco Springmann, znanstvenik sa Sveučilišta u Oxfordu koji je radio na studiji, za The Guardian je ispričao kako nakon maltretiranja kojem je bio izložen, primarno putem interneta, u narednih godinu dana uopće nije bio sposoban za rad.

“Obično godišnje vodim dva do tri istraživanja, ali u godini nakon objave EAT-Lancet studije, nisam bio u stanju voditi nijedno”, kaže Springmann.

Dr. Line Gordon, također jedna od autorica istraživanja, kaže kako su komentari kojima je bila izložena bili odvratni i iscrpljujući.

“Bila sam uzbuđena zbog istraživanja koje smo proveli, zbog toga koliko je bilo važno i koliko smo posla uložili. Ali nakon što je studija objavljena, sjećam se da sam se ujutro probudila i suočila se s napadima kakvima nikad ranije nisam bila izložena”, kaže Gordon.

Stručnjaci se slažu kako je ovo bio jedan od prvih primjera kulturnih ratova oko prehrane, koji su u međuvremenu postali normalna stvar. I u Hrvatskom se javnom prostoru mogu često susresti dezinformacije vezane za ovu temu, npr. o tome kako će nas Europska unija “tjerati da jedemo kukce”. Najglasniji zagovornik takvih lažnih tvrdnji je saborski zastupnik Mosta Marin Miletić.

Victor Galaz, profesor sa Sveučilišta u Stockholmu, istraživao je otpor na koji je naišla objava EAT-Lancet studije 2019. godine.

“Svi su bili šokirani količinom i tonom objava na Twitteru, agresivnošću i količinom laži. Znanost o klimatskim promjenama je i ranije nailazila na ovakav otpor. Ali ovoj domeni, prehrane i mesnih proizvoda, ljudima je to bilo novo. Svi su bili šokirani”, kaže Galaz za The Guardian.

Rat protiv istine

Otkriće DeSmoga i The Guardiana vrlo jasno pokazuje da je stočarska industrija preuzela strategiju iz priručnika za masovnu obmanu koji su ranije razvile druge zagađivačke industrije – duhanska i fosilna. Želeći što duže okretati ogromne profite, poveli su rat protiv istine.

Kao što smo pisali u serijalu članaka o povijesti negiranja klimatske krize, okosnica ove strategije su napadi na znanstvenike čiji rad pokazuje štetnost njihovog proizvoda ili proizvodnog procesa.

Takvo nabacivanje blatom na ljude koji pokušavaju upoznati opću javnost s činjenicama koje su važne za planiranje budućih javnih politika preuzele su i druge agresivne interesne skupine, poput npr. dogmatskih protivnika cijepljenja (tzv. antivaksera) ili protivnika prava na pobačaj, kao i različiti korporativni akteri koji se koriste lažima da bi povećali svoju zaradu (pa smo tako tijekom pandemije kovida-19 diljem svijeta mogli svjedočiti primjerima bogataša koji vode javne kampanje protiv nefarmakoloških epidemioloških mjera, jer iste štetno utječu na njihovo poslovanje).

U pitanju je taktika kojom se industrija fosilnih goriva koristi dulje od pola stoljeća, ali koja je u digitalnom dobu postala posebno učinkovita. Njihove dezinformacijsko-propagandne kampanje danas su potpomognute arhitekturom društvenih mreža.

Na svim vodećim društvenim mrežama, od Facebooka preko Twittera do TikToka, sav sadržaj zapravo kreira i objavljuje mali udio korisnika. Većina samo šuti i promatra, što najglasnijima i najbesramnijima omogućuje nerazmjeran utjecaj. Algoritmi društvenih mreža pritom favoriziraju kontroverze, jer potiču polarizaciju i sukobe kako bi korisnike što duže držali prikovane uz ekran i prikazali im što više reklama.

Borcima za korporativne profite koji se ostvaruju kroz devastaciju zdravlja i okoliša nužno je da u društvu ne postoje autoriteti čijoj se stručnosti može vjerovati. Smetaju im oni koji pokušavaju u javnosti iznositi znanstvene spoznaje i činjenično utemeljene informacije. Javne hajke na znanstvenike i novinare stoga su postale su svakodnevnog iskustva korištenja interneta i posebno društvenih mreža.