Marin Miletić opet laže: Donacija Ukrajini ne ugrožava energetsku sigurnost Hrvatske

Vlada Andreja Plenkovića početkom siječnja odlučila je donirati Ukrajini dijelove dviju starih termoelektrana u Rijeci i Sisku. Dio javnosti takvu je odluku dočekao “na nož”, optuživši vlast da narušava stabilnost elektroenergetskog sustava i tako ugrožava nacionalnu sigurnost.

Te su kritike krenule iz tjednika Nacional, koji se pozvao na slabo argumentirana mišljenja neimenovanih stručnjaka, da bi isti narativ preuzeo saborski zastupnik Mosta Marin Miletić, najaktivniji širitelj dezinformacija u Hrvatskom saboru, poznat i po pro-ruskim sklonostima.

Miletić je premijera optužio da se “ponaša kao pijani milijarder” te da je “strateški loš potez” donirati Ukrajini dijelove rashodovanih termoelektrana dok Hrvatska istovremeno uvozi struju iz inozemstva da bi namirila svoje potrebe. Doveo je u pitanje i opravdanost donacije privatnoj firmi DTEK, u vlasništvu najbogatijeg Ukrajinca, milijardera Rinata Akhmetova.

Ove optužbe, međutim, nemaju utemeljenje u stvarnosti. Ukrajini nismo donirali nikakvu elektroenergetsku opremu od koje bi Hrvatska mogla imati koristi. Štoviše, riješili smo se rashodovane stare krame.

HEP: Postrojenja koja ne rade već godinama

“Termoenergetski blokovi, čije je dijelove rashodovane opreme, na temelju odluke Vlade, HEP nenaplatno stavio na raspolaganje ukrajinskoj strani, u proteklom razdoblju nisu mogli doprinijeti elektroenergetskoj bilanci Republike Hrvatske. Riječ je, naime, o postrojenjima koja ne rade već nekoliko godina”, pojašnjavaju iz Hrvatske elektroprivrede u odgovoru na upit Klimatskog portala.

Iz HEP-a pojašnjavaju da je odluka o prestanku rada proizvodnih jedinica blokova A i B u Termoelektrani-toplani Sisak (TE-TO Sisak) donesena u siječnju 2020. godine, i to zbog tehničke nemogućnosti usklađenja s najboljim raspoloživim tehnikama za smanjenje emisija onečišćujućih tvari ispod graničnih vrijednosti. Granične vrijednosti emisija (GVE) su propisane Rješenjem o okolišnoj dozvoli koje je izdalo nadležno ministarstvo.

Isto važi i za donirane dijelove riječke termoelektrane, koja je također već odavno van pogona.

“S obzirom na istek važenja Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (okolišne dozvole) iz 2015. godine i Rješenja o izmjeni i dopuni uvjeta okolišne dozvole iz 2019. godine, koje je vrijedilo do kraja 2023. godine, u prosincu 2023. donesena je odluka o prestanku rada bloka u termoelektrani Rijeka (TE Rijeka)”, naglašavaju iz HEP-a.

Drugim riječima, Hrvatska je donirala Ukrajini dijelove rashodovanih termoelekrana, koje se više ne koriste niti postoji namjera njihovog korištenja u budućnosti. Iz HEP-a pojašnjavaju da ova donacija ni na koji način ne utječe na rad trećeg i najnovijeg bloka TE-TO Sisak; to kogeneracijsko postrojenje električne snage 235 megavata, izgrađeno 2015. godine, i dalje u pogonu. Ukrajini su donirani dijelovi blokova izgrađenih tijekom 1970-ih, koji su odavno stavljeni van funkcije.

TE Rijeka zagađuje i kad ne radi

Ništa više koristi Hrvatska nema ni od riječke termoelektrane, projektirane da radi na mazut. U pitanju je prastara i okolišno neprihvatljiva tehnologija. Vrlo se to jasno pokazalo kad je HEP pripremao ovu termoelektranu za puštanje u pogon u jeku energetske krize izazvane ruskim napadom na Ukrajinu. Bila je to krizna, interventna mjera, poduzeta kako bi postojala alternativa u slučaju nestašice metana, goriva koje pogoni plinske termoelektrane i koje smo do 2022. skoro isključivo dobavljali iz Rusije.

Puštanje u pogon TE Rijeka pokazalo se nepotrebnim; zahvaljujući LNG terminalu na Krku i adekvatnim plinovodnim interkonekcijama sa susjednim državama, Hrvatska nije imala problema s nabavom potrebnih količina zemnog plina. Međutim, iako TE Rijeka nije puštena u rad, svejedno je nastala okolišna šteta. Mazut se izlio u more, zagadivši riječko primorje i dio obale Istre.

Marin Miletić, međutim, tvrdi da bi riječku termoelektranu trebalo modernizirati, stvoriti hibridno postrojenje koje će trošiti kvalitetnije gorivo, npr. kombinaciju LNG-a i vodika. Iz HEP-a odgovaraju da takvi planovi postoje te da ih donacija stare elektroenergetske opreme Ukrajini ni na koji način ne ugrožava. “Što se tiče TE Rijeka, na toj se lokaciji planira izgradnja suvremenog hibridnog postrojenja korištenjem više različitih tehnologija”, poručuju iz HEP-a.

Zašto doniramo milijarderu?

Donacija predmetne opreme Ukrajini, dakle, ni na koji način ne ugrožava energetsku sigurnost niti stabilnost elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske. Jedino pitanje koje ostaje neodgovoreno je zbog čega energetsku opremu doniramo milijarderu, tj. zašto mu je nismo prodali.

Odgovor glasi da je ne doniramo milijarderu, nego narodu Ukrajine. DTEK je, naime, ukrajinski ekvivalent HEP-u. Iako se radi o tvrtki u privatnom vlasništvu, u ovom je slučaju teško govoriti o pogodovanju ili korupciji. Rusija, naime, terorizira ukrajinske civile ciljanim razaranjem elektroenergetske infrastrukture, kojoj su zbog toga potrebni redoviti popravci. To nije nešto na čemu DTEK ostvaruje ikakvu zaradu; zaposlenici ove kompanije sastavni su dio državnih napora da se građanima pokuša osigurati kakav-takav pristup električnoj energiji.

Pronaći dijelove i opremu koji su im potrebni predstavlja, međutim, priličan problem. Ukrajinska elektroenergetska infrastruktura prilično je stara pa takvi moraju biti i zamjenski dijelovi. Zbog toga je DTEK još u studenom 2025. pristupio Hrvatskoj, kao jednoj od rijetkih europskih država koja raspolaže takvom rashodovanom opremom.

Kako je tada zabilježeno u Poslovnom dnevniku, tražili su različite vrste transformatora, pumpi, kablova te dijelova za turbine i generatore. Rezervni dijelovi su Ukrajincima nužni u što većim količinama; od početka ruske invazije zabilježeno je više od 200 napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

“DTEK je iznimno zahvalan Republici Hrvatskoj na isporuci vitalne energetske opreme Ukrajini u ovom izuzetno zahtjevnom zimskom razdoblju. Dok Rusija pojačava napade na civilnu infrastrukturu, a temperature padaju i do minus 20 stupnjeva, potpora Hrvatske izravno jača napore DTEK-a u obnovi opskrbe električnom energijom za milijune ljudi. Zahvaljujemo Vladi RH na donaciji opreme koja Hrvatskoj više nije potrebna niti se koristi, a koja je ključna za oporavak proizvodnje električne energije”, poručio je glavni izvršni direktor DTEK-a Maksim Timčenko nakon što je objavljeno da će Vlada RH Ukrajini donirati rashodovanu opremu.

Hrvatskoj treba obnovljiva, a ne fosilna energija

Dok Marin Miletić i njemu slični pro-ruski internetski trolovi zazivaju što veću potrošnju fosilnih goriva te promoviraju laži o klimatskoj krizi, stvarni energetski stručnjaci zagovaraju zelenu energetsku tranziciju.

Zelena energija jeftinija je i dostupnija od fosilnih goriva, što znači da energetska tranzicija nije utemeljena samo u ekonomskoj, već i u sigurnosnoj logici; uvijek je bolje raspolagati domaćim energentom, nego ga uvoziti iz inozemstva, a Hrvatska raspolaže obiljem potencijala za eksploataciju energije Sunca, vjetra, tekuće vode i Zemljine topline.

Termoelektrane na plin u narednim će godinama biti potrebne samo za stabiliziranje elektroenergetske mreže, ali Hrvatska takvih postrojenja već sad ima sasvim dovoljno: opslužuju građane u Zagrebu, Sisku i Osijeku. Jamstvo stabilnosti elektroenergetskog sustava su i HEP-ove reverzibilne hidroelektrane, kao i nuklearna elektrana Krško, koja polovicu proizvedene struje isporučuje u Hrvatsku.

Nedavna studija stručnog tima sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje pokazala je da Hrvatska uz pametna ulaganja može u relativno kratkom roku dobivati svu električnu energiju koju troši iz obnovljivih izvora.

> > Obnovljivi izvori energije – mitovi i činjenice