Prijatelji životinja protiv Dukatovog greenwashinga
Prijatelji životinja kritiziraju Dukat zbog greenwashinga. Poručuju kako je licemjerno da mliječna industrija drži građanima lekcije o odgovornom korištenju hrane i zaštiti klime.
“Naravno da se hrana ne smije bacati. No krajnje je apsurdno da upravo proizvođači namirnica životinjskog podrijetla nastupaju kao ekološki osviješteni edukatori. To je kao da netko ostavi slavinu otvorenom cijeli dan, a zatim drugima dijeli savjete kako štedjeti vodu”, poručuju iz organizacije Prijatelji životinja.
Kritika je upućena Dukatu, najpoznatijem brendu mliječne industrije u Hrvatskoj, u vlasništvu francuskog Lactalisa. Dukat je, naime, nedavno pokrenuo kampanju “Hrana se ne baca” čiji je cilj povećanje svijesti o otpadu od hrane tj. smanjenje nastanka takvog otpada.
Prijatelji životinja smatraju da je u pitanju najobičniji greenwashing, obmanjujuća marketinška praksa koja ekološki štetno poslovanje pokušava predstaviti održivim. Procjenjuje se da je mliječna industrija odgovorna za oko 4 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Među najvećim je emiterima metana i dušikovih oksida, koji u atmosferi zadržavaju značajno više topline od ugljikovog dioksida.
Prijatelji životinja stoga Dukatovu kampanju opisuju kao licemjernu, ističući da mliječna i mesna industrija te industrija jaja, čija proizvodnja zahtijeva goleme količine resursa i uključuje značajne gubitke prehrambene energije, građanima ne bi trebale držati lekcije o odgovornom korištenju hrane i zaštiti klime.
U čemu je problem?
“Zamislite da svaki put kada naručite pizzu pojedete samo jedan komad, a preostalih sedam bacite u smeće. Zvuči apsurdno, zar ne? No upravo se nešto slično događa kada uzgajamo biljke kako bismo njima hranili životinje umjesto da te biljke koristimo izravno za prehranu ljudi. Velik dio energije sadržane u biljnoj hrani troši se na životne procese životinja, a tek manji dio završava u namirnicama koje ljudi konzumiraju. Zato, ako doista želimo spriječiti rasipanje hrane, moramo se zapitati koliko je smisleno proizvoditi hranu na način koji već u samom temelju podrazumijeva tako velike gubitke. Nije dovoljno samo paziti da hrana ne završi u smeću, nego i preispitati koliko hrane i resursa nepotrebno trošimo da bismo je uopće proizveli”, poručuju Prijatelji životinja.
Naime, za proizvodnju mlijeka, mesa ili jaja je potrebno uzgojiti velike količine hrane za životinje, dakle koristiti poljoprivredne površine, vodu i energiju.
> > Greenwashing na tanjuru: Stočarska industrija koristi taktike fosilnih kompanija
Prema istraživanju čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Environmental Research Letters, čak 36 posto kalorija proizvedenih svjetskim usjevima koristi se za hranidbu životinja, a samo oko 12 posto tih kalorija na kraju dolazi do ljudi u obliku namirnica životinjskog podrijetla. Taj se taj gubitak također smatra bacanjem hrane.
Znanstvene analize o okolišnom utjecaju hrane, čije nalaze objedinjuje Our World in Data, pokazuju da proizvodnja jedne litre kravljeg mlijeka u prosjeku uzrokuje približno triput više emisija stakleničkih plinova od proizvodnje iste količine sojina ili zobenog mlijeka. Za kravlje mlijeko potrebna je i deset ili više puta veća površina zemljišta. Uz proizvodnju stočne hrane, mljekarstvo podrazumijeva i emisije metana iz probavnog sustava krava, gospodarenje stajskim gnojem te potrošnju energije i vode.
> > Prijetnje EPP-a su upalile: Europska komisija odustaje od borbe protiv greenwashinga
Zavaravanje javnosti
“Smanjenje bacanja hrane važno je i potrebno no to ne može poništiti negativne učinke samog proizvodnog modela. Upravo je zato posebno problematično kada mliječna i mesna industrija ili industrija jaja pokreću ekološke kampanje kojima pozivaju građane na odgovornost, a pritom ne upozoravaju na nerazmjernu potrošnju resursa povezanu s proizvodima koje same prodaju”, navodi se u priopćenju Prijatelja životinja.
Ističu kako marketinške kampanje poput ove Dukatove stvaraju dojam da je glavni problem u ponašanju potrošača, dok se istodobno skreće pozornost s mnogo šireg problema okolišne neučinkovitosti proizvodnje hrane životinjskog podrijetla.
“To je upravo ono što se naziva greenwashingom, odnosno stvaranjem zelenog, ekološki odgovornog imidža bez suočavanja s ključnim okolišnim problemima vlastite djelatnosti. Upravo zato Prijatelji životinja pozivaju domaće proizvođače na odgovornije ponašanje i na to da se okrenu proizvodnji biljnih namirnica, čiji je utjecaj na okoliš znatno manji, te da se klone zavaravanja javnosti”, poručuju Prijatelji životinja.
> > Kako se stočarska industrija uključila u rat protiv istine