Prosvjedi protiv AI podatkovnih centara šire se Europom

“Mislim kako je prilično izgledno da neće proći puno vremena prije nego čitava površina Zemlje bude prekrivena podatkovnim centrima i elektranama”.

Riječi su to Ilyje Sutskevera, suosnivača OpenAI-ja, znanstvenika kojeg smatraju jednim od najbriljantnijih umova u AI industriji. Kroz godine ih je ponavljao u više navrata, npr. u razgovoru s novinarom Cadeom Metzom za njegovu knjigu “Genius Makers” ili u intervjuu za The Guardian.

Do prije nekoliko godina, takve je najave malo tko shvaćao ozbiljno. Međutim, otkad je koncem 2022. svijetu predstavljen OpenAI-jev chatbot ChatGPT, stvari su se počele ubrzano mijenjati.

Prema analizi koju je izradio belgijski ekonomist Stijn van Nieuwerburgh, za izgradnju AI infrastrukture godišnje se izdvaja količina novca ekvivalentna 3,6 posto američkog BDP-a. Usporedbe radi, gradnja željeznica je godišnje “koštala” 2,2 posto BDP-a, a elektroenergetske mreže 0,5 posto BDP-a.

AI infrastruktura najviše se gradi u Americi, ali gigantski projekti sve su češći i u ostatku svijeta, uključujući Europu. Jedan je najavljen i u Hrvatskoj: poduzetnik Jako Andabak s američkim partnerima želi kraj Topuskog graditi gigavatni podatkovni centar.

> > Građani se bune protiv podatkovnog centra u Topuskom

Nikad u povijesti se u gradnju infrastrukture nužne za široku implementaciju tehnoloških inovacija nije tolika količina novca ulagala tom brzinom. Zbog brzine izgradnje, kako je pokazala istraga novinarskog kolektiva Investigate Europe, stradavaju radnici i njihova prava.

Novinari su u razgovorima s radnicima, mahom migrantima, u Švedskoj, Norveškoj, Belgiji i Nizozemskoj, na lokacijama gdje se grade podatkovni centri za velike američke tehnološke tvrtke, pronašli dokaze o teškim ozljedama, mizernim uvjetima života, neprijavljenoj epidemiji zarazne bolesti, neisplaćenim plaćama i izrabljivačkim praksama.

Među žrtvama ubrzane gradnje AI infrastrukture su i klima i okoliš. Zbog podatkovnih centara krče se šume, a ljudi koji žive u blizini lokacija na kojima niče AI infrastruktura strahuju od zagađenja i nestašice vode. Veliki problem je i ogromna potrošnja energije; podatkovni centri primarno se napajaju fosilnom energijom pa dodatno razbuktavaju klimatsku krizu.

> > AI pomaže fosilnim tvrtkama da više buše i bolje zarađuju

Zbog svega toga jača građanski otpor. Iz SAD-a sve češće stižu vijesti o otkazivanju ili odgađanju planiranih podatkovnih centara, zbog snažnog otpora lokalnih zajednica. Zadnjih dana se protiv podatkovnih centara masovno prosvjedovalo i u Europi, u sklopu međunarodne akcije “Stop prljavim podatkovnim centrima”.

Prosvjedovalo se i u Zagrebu. Aktivisti Zelene akcije digli su glas protiv gradnje podatkovnog centra u Topuskom. Poručili su da se radi o devastaciji prostora koja bi značajno usporila tempo energetske tranzicije u Hrvatskoj, a zabrinuti su i radi iscrpljivanje vodnih resursa, stvaranja velikih količina elektroničkog otpada te zagađenja bukom koju stvaraju takva postrojenja, čime štetno utječu na zdravlje ljudi i životinja.

Diljem Europe na ulice su 6. i 7. studenog izašle tisuće ljudi. Prosvjedne šetnje protiv gradnje AI infrastrukture održane su u Engleskoj, Španjolskoj, Irskoj, Francuskoj, Poljskoj, Njemačkoj, Danskoj, Finskoj… Posebno napeto bilo je u Nizozemskoj, gdje su prosvjednici provalili na gradilište Microsoftovog podatkovnog centra te je uhićeno više od 150 ljudi. Najavljene su i nove prosvjedne akcije u više europskih država.

> > Data centri će stvoriti masu otpada

U svim državama prosvjednici imaju istu poruku: podatkovni centri su prljava tehnologija, ugrožavaju Zemljinu klimu i okoliš te njihova gradnja mora biti zaustavljena. Predstavnici investitora pokušavaju umiriti javnost tvrdnjama da su strahovi prosvjednika neopravdani, ali čini se da takve poruke malo koga uspijevaju uvjeriti; rezultati nedavnih izbora u SAD-u pokazuju da je otpor gradnji podatkovnih centara prilično snažno ukorijenjen među biračima na čitavom političkom spektru.