Na 26 lokacija Ine, Plinacroa i PSP-a snimljeno curenje metana i nikog nije briga

Kada smo u ponedjeljak stigli na Ininu naftnu bušotinu u okolici Ivanić-Grada, Théophile Humann-Guilleminot, voditelj Europske kampanje za sprječavanje onečišćenja metanom iz okolišne organizacije Clean Air Task Force (CATF), upozorio je:

“Nekoliko sigurnosnih napomena za početak: ne smijete se previše približavati bušotini zbog emisija metana i drugih plinova koji mogu biti opasni za zdravlje. Na lokaciji nemojte pušiti. Ako dođu radnici, nemojte ih ometati u poslu.”

Ništa drugo, međutim, nije upućivalo da je riječ o lokaciji kojoj treba pristupati s oprezom. Naftna bušotina nalazi se uz sam put, u neposrednoj blizini kuća.

Ograde nema, samo jedna iskrivljena tabla upozorava da bušotini ne bi trebalo prilaziti.

Théophile Humann-Guilleminot poznat je kao “lovac na metan”. Ovlašteni je stručnjak za rukovanje kamerom za optičko snimanje plina. Putuje svijetom i dokumentira emisije metana na lokacijama s fosilnom infrastrukturom. U posljednjih nekoliko godina zabilježio je curenje metana na više od 500 lokacija u desetak zemalja.

Posljednji tjedan ožujka proveo je u Hrvatskoj. Snimio je emisije metana na 27 lokacija na kojima su izvori nafte i plina, transportni cjevovodi, kompresijske stanice i ostala postrojenja fosilne industrije.

Ova vrsta neovisnog terenskog istraživanja, koje ne provodi sama industrija, u Hrvatskoj se provodi prvi put, objasnila je Petra Andrić, voditeljica kampanje protiv plina iz Greenpeacea Hrvatska. Na terenu im se pridružila i Greenpeaceova voditeljica kampanje protiv plina za centralnu i istočnu Europu Eszter Matyas.

Mjerenju emisija metana na posljednje dvije lokacije u Hrvatskoj – obje u okolici Ivanić-Grada, u Općini Kloštar Ivanić – pridružili smo se i mi.

“Hrvatska je među tri najgore europske zemlje”

Clean Air Task Force od 2021. godine prikuplja podatke o emisijama metana diljem Europe. U tom razdoblju posjetili su više od 650 lokacija, a curenje metana evidentirali na 450 lokacija s fosilnom infrastrukturom.

“Hrvatska je među tri najgore zemlje. Rekao bih da je situacija gora samo u Rumunjskoj i Italiji”, izjavio je Humann-Guilleminot.

Od ukupno 27 lokacija u Hrvatskoj na kojima je mjerio emisije ovog opasnog stakleničkog plina, metan ne curi samo na jednoj – neaktivnoj naftnoj bušotini na području Kloštar Ivanića.

Drugim riječima, onečišćenje metanom zabilježeno je na svim aktivnim lokacijama s fosilnom infrastrukturom Ine, Plinacroa i Podzemnog skladišta plina (PSP) koje je CATF posjetio.

“To je najviša stopa emisija po lokaciji koju je CATF zabilježio u nekoj zemlji, nevjerojatnih 96 posto”, navode u izvještaju s terena koji smo dobili na uvid.

Među ostalim, na četiri lokacije dokumentirali su velike emisije nastale u procesu rutinskog odzračivanja, tijekom čega se izravno ispušta metan (eng. venting). Riječ je o Ininim sabirnim stanicama i stanicama za obradu nafte i plina u Ivanić-Gradu, Žutici i Kloštar Ivaniću.

Na četiri takve stanice u Ivanić-Gradu, Žutici i Dugom Selu zabilježili su “zabrinjavajuće” razine onečišćenja metanom nastale u procesu spaljivanja na baklji (eng. flaring), radi pretvaranja metana u ugljični dioksid. Evo što su CATF-ove kamere zabilježile u nedjelju, 30. ožujka.

Ove prakse uskoro bi u Europskoj uniji trebale biti zabranjene.

“Iznenađen sam. Spaljivanje na baklji zabilježio sam na neočekivanim mjestima, a velika curenja metana u neposrednoj blizini kuća. Dojma sam da nikog nije briga za stanovništvo Ivanić-Grada, ni Inu, ni državu”, komentirao je Humann-Guilleminot stanje u Hrvatskoj kad smo stigli na prvu lokaciju.

Klo-141: uđi slobodno

Bila je to Inina naftna bušotina Klo-141. “Njihalica”, mehanički sklop  koji omogućava crpljenje nafte iz bušotine, smještena je tik do kuća, a lokacija nije ograđena.

Prema podacima Clean Air Task Forcea, na ovoj bušotini zabilježene su “relativno male, ali stalno prisutne emisije metana”. Isti rezultat izmjeren je dvaput u razdoblju od 25. do 31. ožujka.

Na naftnoj bušotini Klo-141 sreli smo samo čovjeka koji je kosio livadu pored kuće, nedaleko od Inine bušotine. Na drugoj lokaciji nismo bili usamljeni.

SS Klo-2: ni sigurnosti, ni povjerenja

I ovdje se Inina sabirna stanica Klo-2 nalazi u blizini kuća; prije kuća prošli smo kraj crkve i groblje. Ograda je ovaj put postavljena, ali dva ulaza su širom otvorena. Tabla s upozorenjima poprilično je blijeda.

Do sabirne stanice vodi Naftoplinska ulica. Nakon što je termografski utvrđeno curenje metana u sabirnoj stanici, ulicom se počeo spuštati bijeli terenac; za volanom je bio radnik Ine. Upozorio je da ne smijemo biti na lokaciji i da smo se trebali najaviti. Iako smo se nalazili na javnoj površini na kojoj je snimanje dozvoljeno, nazvao je policiju.

Dok smo čekali policiju, ukazali smo na emisije metana u stanici. Kimnuo je glavom i kazao da je “Donald Trump došao na vlast” i da ćemo “sad sve vidjeti”.

Policijski službenici uzeli su naše podatke, potvrdili da je riječ o javnoj površini i krenuli smo nazad. Nakon desetak minuta vožnje opet smo zaustavljeni, a Théophile Humann-Guilleminot i Eszter Matyas odvedeni su na razgovor s kriminalističkom policijom, nakon čega su pušteni.

Clean Air Task Force očitovao se o privođenju. Alessia Virone, koja je u CATF-u nadležna za europske politike, istaknula je da godinama surađuju s europskim institucijama, kao i državama članicama na zagovaranju učinkovitih propisa o metanu.

“Naši stručnjaci certificirani su termografi i pregledali su više od 500 lokacija u više od 15 zemalja diljem Europe kako bi utvrdili provode li se propisi Europske nije. To su radili legalno i bez incidenata, često u suradnji s kompanijama, kako bi pomogli bolje razumjeti i riješiti problem emisija metana. Drago nam je što je konfuzija u Sabirnoj stanici Klo-2 u Kloštar Ivaniću brzo razjašnjena te da naši mogu nastaviti s ovim važnim radom.”

Zašto je važno “loviti” metan i kako se to radi?

Kako smo pisali, metan ili zemni plin je među najmoćnijim stakleničkim plinovima koje otpuštamo u atmosferu; promatrajući stogodišnji period, zadržava 28 puta više topline nego ugljični dioksid (CO2). Iako se u atmosferi ne zadržava stoljećima kao CO2, snažno utječe na zagrijavanje planeta, zbog čega su mjere za smanjenje emisija metana hitne.

Glavni izvor antropogenih emisija metana su energetska i poljoprivredna industrija; oslobađa se u proizvodnji i transporta ugljena, nafte i plina, u stočarstvu [1, 2], kao i u procesu truljenja organskog otpada na odlagalištima. Procijenjeno je da “iscuri” 1-3% ukupne proizvodnje na infrastrukturi fosilnog plina, a neki od razloga mogu biti neispravna oprema, loše održavanje ili greške u radu.

Metan nema miris ni boju pa se curenje ne može vidjeti golim okom, ali može kamerom za optičko snimanje plina (OGI). Osjetljive su na temperaturu i pružaju nekoliko mogućnosti za vizualizaciju emisija metana. Za korištenje termografske kamere potreban je certifikat, a uglavnom ih koriste znanstvenici i sama fosilna industrija.

Clean Air Task Force više puta provjerava istu lokaciju, a osim termografskom, snimaju i digitalnom kamerom, što olakšava interpretaciju podataka s terena. Vremenski uvjeti važan su faktor prilikom dokumentiranja emisija metana termografskom kamerom. Primjerice, kiša i vjetar otežavaju snimanje curenja metana, a upravo je takvo vrijeme bilo tijekom čitavog posjeta CATF-a Hrvatskoj. Iako se Humann-Guilleminot, kako je kazao, mučio s opremom, svejedno su svugdje zabilježili emisije metana, što je dodatan razlog za brigu.

Sve što smo zatekli na terenu ubrzo će biti zabranjeno. Sredinom prošle godine na snagu je stupila Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, koja, među ostalim, zabranjuje odzračivanje i spaljivanje na baklji.

Metan curi, država kasni

Glavni cilj nove europske Uredbe je smanjiti emisije metana za najmanje 50 posto do 2030. godine i natjerati fosilnu industriju da uskladi svoje prakse s klimatskim ciljevima, prije svega Pariškim sporazumom.

Operateri nafte i plina dužni su uspostaviti okvir za mjerenje, izvještavanje i provjeru vlastitih emisija metana, kao i provoditi inspekcije. Podaci će se prikupljati u standardiziranoj bazi na razini Europske unije.

Na državama članicama je da utvrde sankcije za kršenja Uredbe i mehanizme njihove provedbe. Mogu uključivati novčane kazne i periodične penale.

Provođenje nove regulative u Hrvatskoj je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izradilo je Inventar svih stakleničkih plinova na području Hrvatske, uključujući metan.

Ina, Plinacro i Podzemno skladište plina, na čijim je lokacijama Clean Air Task Force dokumentirao curenje metana, ubrzo će morati prestati s tim štetnim praksama.

Dodatno, Uredbom je nadzor proširen i na uvezena fosilna goriva. Od siječnja 2027. zahtijevat će se detaljne informacije i o emisijama metana koje nastaju izvan Unije kad je riječ o sirovoj nafti, prirodnom plinu i ugljenu koji se stavljaju na tržište EU-a.

Članice EU-a dužne su imenovati jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za praćenje i izvršavanje primjene ove Uredbe. Ministarstvo gospodarstva to je trebalo učiniti do 5. veljače ove godine.

> > Klimatski ciljevi Europske unije – jučer, danas, sutra

Od plinskih polja u Teksasu do Plinacrovih plinovoda

Greenpeace se zalaže za prelazak na obnovljive izvore energije i postupno ukidanje plina do 2035. godine u Europskoj uniji. Kako tvrde iz Greenpeacea Hrvatska, rješavanje problema istjecanja metana prilika je za usporavanje klimatskih promjena.

“Smanjenjem emisija metana moguće je postići osjetno smanjenje globalnog zatopljenja u sljedećih nekoliko desetljeća, čime bi se moglo kupiti dragocjeno vrijeme za postepenije smanjenje emisija CO2.”

CATF-ov Théophile Humann-Guilleminot ističe da rasipanje metana usred energetske krize pokazuje nedostatak obzira prema planetu i građanima.

“Naše istraživanje potvrđuje ono na što znanstvenici upozoravaju godinama – metan curi ili se ispušta u čitavom lancu opskrbe naftom i plinom. Od enormnih plinskih polja u Teksasu do Plinacrovih plinovoda, fosilna industrija rasipa metan i ubrzava klimatske promjene, a sve radi kratkoročnog profita.”

Upite smo poslali na niz adresa, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovore. Inu smo pitali o curenju metana i sigurnosnim propisima na njihovim lokacijama, kao i zašto su zvali policiju. Policiju smo pitali po kojoj su osnovi strani državljani odvedeni u postaju na razgovor. Ministarstvo gospodarstva pitali smo zašto kasni s imenovanjem tijela za provedbu europske Uredbe o smanjenju metana. Odgovore ćemo objaviti kada ih dobijemo.

> > Emisije metana ubrzano rastu. Kako ih zaustaviti?

Nakon objave ovog teksta stigao je odgovor Ine. Kažu da se period prilagodbe na Uredbu o smanjenu metana proteže do 2028. godine, da su mjerenja metana odradili sredinom ožujka i da su radovi na otklanjanju detektiranih propusta u tijeku. Za postupanje MUP-a, kažu, nisu nadležni, iako je policiju nazvao – njihov radnik.

Nadopuna (4. 4. 2025.): Ina je nakon objave teksta odgovorila na naš upit o curenju metana na njihovim bušotinama i stanicama u okolici Ivanić-Grada, što smo dodali u tekst.