Osiguravajuće kuće zabrinute jer klimatska kriza prijeti opstanku kapitalizma

Klimatska kriza prijetnja je opstanku kapitalističkog sustava, upozorio je krajem ožujka u objavi na LinkedInu Günther Thallinger, član uprave Allianza, jedne od najvećih osiguravajućih kompanija na svijetu.

“Matematika više ne funkcionira. Premije premašuju iznose koje pojedinci i kompanije mogu platiti. To se već događa. Cijele regije postaju neopskrbljive osiguranjem”, stoji u njegovoj objavi.

Klimatska kriza, piše Thallinger, predstavlja sistemski rizik koji prijeti samim temeljima financijskog sektora. 

“Ako osiguranje nije dostupno, nisu ni druge financijske usluge. Kuća koja nije osigurana ne može biti pod hipotekom. Nijedna banka neće kreditirati neosiguranu imovinu.”

> > Europska unija odustaje od ključnog klimatskog cilja?

“Kapitalizam kakav poznajemo prestaje biti održiv”

Ako prosječna temperatura naraste za 3 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, klimatska šteta bit će tolika da se imovina neće moći osigurati niti će se štete moći pokriti od strane vlada, smatra Thallinger.

“Tada rizik više ne može biti prenesen (nema osiguranja), rizik se više ne može apsorbirati (nema javnih kapaciteta), i rizik se više ne može prilagoditi (fizičke granice su premašene). To znači da više neće biti novih hipoteka, novih razvoja nekretnina, dugoročnih ulaganja, niti financijske stabilnosti. Financijski sektor kakav poznajemo prestaje funkcionirati. A s njime i kapitalizam kakav poznajemo prestaje biti održiv.”

Uvjeren je da države neće moći “uskočiti” umjesto osiguravajućih kuća.

“Ta pretpostavka već sad ne stoji. Pokrivanje troškova tri ili četiri velika požara ili poplave u jednoj godini iscrpljuje javne proračune do krajnjih granica. Ako do toga dođe u kratkim vremenskim intervalima, što je u skladu s klimatskim prognozama, nijedna vlada neće moći pokriti štetu bez mjera štednje ili kolapsa.”

Ideju da tržišne ekonomije mogu nastaviti funkcionirati bez osiguranja, financija i zaštite imovine smatra “fantazijom”. Kako navodi, “nema kapitalizma bez funkcionalnih financijskih usluga i nema financijskih usluga bez mogućnosti procjene i upravljanja klimatskim rizicima”.

> > Državna revizija: Hrvatske vlasti zabušavaju u prilagodbi na klimatske promjene

“Ne radi se samo o spašavanju planeta, nego i tržišta, financija i civilizacije”

Prema Thallingeru, jedina dva rješenja su smanjenje emisija ili korištenje tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika (CCS). 

“Jedino što nedostaje je brzina i opseg. I razumijevanje da se ne radi o spašavanju planeta. Riječ je o spašavanju uvjeta pod kojima tržišta, financije i sama civilizacija mogu nastaviti funkcionirati”, zaključuje jedan od vodećih ljudi Allianza.

> > Puno je bolje ulagati novac u obnovljive izvore energije, nego u CCS

Ako temperatura naraste za 4 °C, prosječna osoba bit će 40 % siromašnija

Krajem ožujka je u znanstvenom časopisu Environmental Research Letters objavljena nova studija o utjecaju globalnog zatopljenja na bogatstvo stanovništva. Prema studiji, zagrijavanje od 4°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje učinit će prosječnu osobu 40 posto siromašnijom.

Tim australskih znanstvenika koji stoji iza studije sugerira da će prosječni globalni BDP pasti za 16 % čak i ako se zagrijavanje zadrži na 2 °C iznad predindustrijske razine. Studija je kombinirala jedan od najkorištenijih ekonomskih modela s prognozama klimatskih promjena kako bi obuhvatila utjecaje ekstremnih vremenskih događaja na globalne opskrbne lance.

Dosadašnje studije su,naime, prognozirale ekonomske gubitke od posljedica ekstremnih vremenskih prilika samo na lokalnoj razini, ne i na globalnoj.

“U toplijoj budućnosti diljem svijeta možemo očekivati kaskadne poremećaje opskrbnih lanaca izazvane ekstremnim vremenskim događajima“, izjavio je za The Guardian vodeći autor studije, profesor Timothy Neal sa Sveučilišta New South Wales, odnosno Instituta za klimatske rizike i odgovore.

Mark Lawrence, koji istražuje klimatske rizike kao profesor prakse na Sveučilištu Adelaide i koji je prethodno radio u upravljanju financijskim rizicima na visokim pozicijama u velikim financijskim institucijama uključujući Merrill Lynch i ANZ Banking Group, za The Guardian kaže da su rezultati nove studije vjerodostojni.

On smatra da su pogrešne prognoze ekonomske štete od klimatskih promjena već nanijele dovoljno štete, budući da su umanjivale hitnost klimatskih politika koje utječu na emisije stakleničkih plinova.

Samim time su, zaključuje on, “potencijalne ekonomske koristi od hitne klimatske akcije također značajno podcijenjene”.

> > OECD i UN: Klimatske politike i zelena tranzicija donose ogromni gospodarski rast