Gori more: O morskim toplinskim valovima na Jadranu i Mediteranu

Mediteran se zagrijava brže od ostatka svijeta – ovu činjenicu ponovili smo mnogo puta.  Od ljeta do ljeta broje se toplinski valovi, kao i s njima povezani smrtni slučajevi. 

Klimatski ekstremi na Mediteranu odavno nisu rijetkost, ali lipanj iza nas u Španjolskoj je bio najtopliji od davne 1914. godine, kada su mjerenja počela; prosječna temperatura zraka iznosila je 26 °C. U susjednoj Italiji su u 17 od 27 većih gradova zabilježeni toplinski valovi. 

Visoke temperature zraka povećavaju i temperaturu Sredozemnog mora. Zato ne iznenađuju podaci Europske službe za klimatske promjene Copernicus, koja je prošli tjedan objavila kartu Mediterana i crvenom bojom označila područja gdje je temperatura mora bila viša za 5 °C u odnosu na sezonski prosjek.

“Najintenzivnije zagrijavanje uočeno je u zapadnom mediteranskom bazenu, u Balearskom i Tirenskom moru”, navode.

Zagrijalo se ovih dana i Jadransko more; temperatura mora u Malinskoj na prvi dan srpnja iznosila je 27 °C .

> > Vremenski ekstremi zbog promjene klime ubijaju sve više ljudi. Kako se protiv toga boriti?

Kad se atmosferski i morski toplinski val “poklope”

Nema jedinstvene definicije toplinskog vala. Većina zemalja određuju vlastite kriterije za izdavanje upozorenja. Ovako toplinski val definira Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ):

“Toplinski val je razdoblje obilježeno neuobičajeno vrućim vremenom (maksimalna, minimalna i srednja dnevna temperatura) u regiji koja traje najmanje tri uzastopna dana tijekom toplog razdoblja u godini na temelju klimatskih uvjeta na lokalnoj razini (bazirano na podacima pojedine meteorološke postaje), sa zabilježenim toplinskim uvjetima koji premašuju određene pragove.”

Morski toplinski val se, prema posljednjem Izvješću o stanju oceana koje objavljuje Copernicus, definira kao zagrijavanje mora iznad uobičajenog raspona temperaturnih varijacija u razdoblju od najmanje pet uzastopnih dana.

Srednja temperatura površine Sredozemnog mora od 1980-ih raste za približno 0,041 °C godišnje, dvostruko više od globalnog prosjeka. Posljedično, morski toplinski valovi sve su češći, njihov intenzitet raste, kao i prostorna pokrivenost.

Kada se atmosferski i morski toplinski val “poklope”, morski val se intenzivira, što ne vrijedi u obrnutom smjeru – zaključak je to studije objavljene lani u znanstvenom časopisu Nature.

“Intenziviranje ekstremnih temperaturnih događaja popraćeno je dodatnim lokalnim efektom pojačanja morskih toplinskih valova kada se pojave istodobno s atmosferskim toplinskim valovima, osobito posljednjih godina”, navode autori istraživanja.

Na području mediteranskog bazena detektirali su ukupno 344 morska toplinska vala između 1940. i 2022. godine, prosječnog trajanja od 45 dana. 

Zbog sve češćih i snažnijih temperaturnih ekstrema koji su posljedica klimatskih promjena, raste postotak dana u kojima su se atmosferski i morski valovi istovremeno pojavili, što se intenziviralo od posljednjeg desetljeća 20. stoljeća. 

Ranjivi Jadran

Znanstvenici su zabilježili kako je naš kutak Mediterana posebno na udaru.

Naime, u Jadranu su izmjerene maksimalne vrijednosti kad je u pitanju intenzitet morskih toplinskih valova. Jadransko more pokazuje i rastuće trendove godišnje učestalosti istovremene pojave morskih i atmosferskih toplinskih valova.

Jedna druga studija, ona Institut Ruđer Bošković (IRB) te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, objavljena u repozitoriju Europske unije za geoznanosti, detektira dodatne čimbenike koji potencijalno utječu na morske toplinske valove u Jadranu.

Jedan od njih je rijeka Po. Naime, niži vodostaj rijeke povezuju s intenzivnim početkom morskih toplinskih valova, dok veći protoci pomažu u odvođenju topline tijekom faza pada toplinskog vala. Znanstvenici navode kako je vjerojatnije da će se morski toplinski valovi razviti i opstati u uvjetima niskog protoka rijeke Po, kada se povećava bistrina vode i apsorpcija sunčevog zračenja zbog smanjenih sedimenata i organske tvari.

Autori rada navode i kako morski toplinski valovi inače pokazuju sezonske obrasce, s najintenzivnijim događajima koji se javljaju između svibnja i rujna, no da predviđanja pokazuju da će ekstremni toplinski valovi trajati i do kasne jeseni i rane zime, posebno na sjevernom Jadranu i duž talijanske obale.

Posljedice

Jadransko more plitko je i poluzatvorenog tipa, što ga čini još ranjivijim na posljedice klimatskih promjena.

Povećanje intenziteta morskih toplinskih valova uslijed zagrijavanja planete predstavljat će značajnu prijetnju morskom ekosustavu te uzrokovati daljnju degradaciju staništa te gubitak bioraznolikosti. Posljedice zagrijavanja, osim ekoloških posljedica, donose i one socioekonomske, naročito u obalnim zemljama čije se ekonomije oslanjaju na turizam i ribarstvo.

Jednim djelom te posljedice već živimo. Na Klimatskom portalu više puta smo pisali o invaziji stranih tropskih riba koje su se udomaćile u sve toplijem Jadranskom moru, i koje će u budućnosti biti sve češća pojava (1, 2, 3).

Inače, dosad apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama otkako postoje mjerenja izmjerena je 18. srpnja 2023. godine u Crikvenici i iznosila je 30 °C. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, ista temperatura izmjerena je i 17. srpnja prošle godine u Dubrovniku.

Temperatura mora u hrvatskom dijelu Jadrana bilježi se od 1962. godine, a upravo je srpanj mjesec rekorder. Većina apsolutnih maksimuma zabilježena je, naime, u sedmom mjesecu, a najviše apsolutnih maksimuma bilo je u srpnju 2015. godine.

> > Kako vrućina utječe na ponašanje i mentalno zdravlje