Fosilni profiteri u UN-u opet sabotiraju klimatsku akciju
UN-ovo Vijeće za ljudska prava usvojilo je rezoluciju o klimatskim promjenama, ali tek nakon što je povučen amandman kojim se tražilo da se u rezoluciju uvrsti izjava o nužnosti napuštanja fosilnih goriva. Pod pritiskom Saudijske Arabije, od toga se moralo odustati. Ova država koristi sve moguće međunarodne forume za sabotiranje klimatske akcije, a u tome imaju podršku i drugih petro-država.
Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda ranije ovoga mjeseca usvojilo je rezoluciju o klimatskim promjenama. Njome su države članice Vijeća, njih 47, pozvane da “doprinesu globalnim naporima” za suzbijanje klimatskih promjena.
Isto to vijeće je 2021. godine usvojilo rezoluciju kojom se pravo na zdrav okoliš priznaje kao ljudsko pravo. Ovogodišnjom rezolucijom države su pozvane na što brže smanjenje emisija te na ispunjavanje ranijih obećanja o izdašnijem klimatskom financiranju.
Iako na prvi pogled ova rezolucija Vijeća za ljudska prava može izgledati kao primjer vrijedne i korisne klimatske akcije, njeno je donošenje zapravo još jednom razotkrilo nepostojanje jedinstvenog međunarodnog stava o nužnosti dekarbonizacije globalnog gospodarstva.
Naime, rezolucija je usvojena tek nakon što su Marshallovi Otoci, pacifička otočna država koja spada među zemlje koje klimatske promjene najviše ugrožavaju, povukli svoj raniji amandman. Tim se amandmanom tražilo da države još jednom potvrde svoju predanost napuštanju fosilnih goriva, oko čega je međunarodni konsenzus nominalno postignut još na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP28, održanoj 2023. godine.
Konkretno, tražila se “tranzicija od fosilnih goriva u energetskim sustavima, na pravedan, uredan i pravičan način”. Na koncu se od apela za napuštanjem fosilnih goriva moralo odustati, prenosi Climate Home News.
“Moja država, poput mnogih naših pacifičkih susjeda, visoko vrednuje suradnju, dijalog i konsenzus pa smo bili voljni to pokazati povlačenjem svog amandmana”, kazala je Doreen Debrum, veleposlanica Marshallovih Otoka pri UN-u.
Reuters javlja, pozivajući se na tvrdnje troje neimenovanih diplomata, da su najsnažniji otpor amandmanu koji su predlagali Marshallovi Otoci pružili veliki bliskoistočni proizvođači fosilnih energenata, Saudijska Arabija i Kuvajt. Oni se ne žele obvezati na potpuno napuštanje fosilnih goriva, već govore o “različitim mogućim putovima” za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Podsjećamo, Saudijska Arabija je i ranije u međunarodnim forumima bila među glavnim saboterima prihvaćanja nužnosti postupnog napuštanja fosilnih goriva [1, 2, 3, 4]. U tome su imali i podršku drugih velikih petro-država (dakle država koje se financiraju primarno ekstrakcijom i prodajom fosilnih goriva), poput Rusije i Irana. Nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima, tom su se društvu priključile i Sjedinjene Američke Države. Američki fosilni giganti su među najbogatijim i najmoćnijim svjetskim tvrtkama, a čvrste veze između američke fosilne industrije i Trumpove vlade ekstenzivno su dokumentirane.
Sébastien Duyck, pravnik pri Centru za međunarodno okolišno pravo, za Climate Home News je povodom rezolucije UN-ovog Vijeća za ljudska prava kazao kako je oklijevanje oko suočavanja s nužnošću napuštanja fosilnih goriva “iznimno frustrirajuće”.
“Neke od zemalja proizvođača fosilnih goriva uporno pokušavaju odgoditi ili odbiti svaki korak koji bi poslao političku poruku o potrebi za prijelazom s fosilnih goriva. To dodatno produbljuje jaz između ove rezolucije i stvarnih politika koje moramo vidjeti”, kaže Duyck.
Elisa Morgera, UN-ova posebna izvjestiteljica za klimatske promjene i ljudska prava, naglasila je da “ne možemo razgovarati o zaštiti ljudskih prava od klimatskih promjena bez da razgovaramo o napuštanju fosilnih goriva, i bez da poduzmemo hitnu akciju u tom smjeru”. Ona je UN-ovom Vijeću za ljudska prava nedavno podnijela izvještaj u kojem se traži ne samo napuštanje fosilnih goriva, već i kažnjavanje fosilnih kompanija zbog širenja dezinformacija kojima se sabotira klimatska akcija.
>>> Istražite povijest negiranja klimatske krize
Ako se pita predsjednika klimatske konferencije COP30, koja će se ove godine održati u Brazilu, sve to je manje bitno. Njegov je stav da se o napuštanju fosilnih goriva već dovoljno razgovaralo i pregovaralo, a sada treba početi djelovati.
“Svi smo se već odlučili za prijelaz s fosilnih goriva. Kroz pregovore se može odlučiti o vremenskim rokovima ili pravilima za tu tranziciju. […] Ne možemo pustiti svijet da čeka da se pregovori pomaknu”, kaže André Aranha Corrêa do Lago u intervjuu za Climate Home News.
“Pregovori će se nastaviti, u to nema sumnje. Ali ako znanost jasno govori da postoji hitna potreba za djelovanjem, zašto i dalje čekati da se sve ispregovara do najsitnijih detalja prije nego što se krene u provedbu? Ako vjerujemo da je klimatska kriza hitna, onda moramo početi djelovati odmah”, naglašava predsjednik COP-a 30 u Brazilu.