Govor o stanju Unije i klimatske politike: Može li EU izdržati vlastiti tempo?

Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen prošli je tjedan održala prvi govor o stanju Unije u svom drugom mandatu na čelu ovog, izvršnog tijela Europske unije (EU).

Govor o stanju Unije (State of the Union, SOTU) održava se svakog rujna. Predsjednica ili predsjednik Komisije u njemu iznosi ključna postignuća iz prethodne godine te planove i prioritete za narednu. Nakon izlaganja slijedi rasprava sa zastupnicima i zastupnicama u Europskom parlamentu (EP), nalik aktualnom satu u Hrvatskom saboru; s tom razlikom da se “aktualac” u Saboru održava dvaput godišnje, na početku svake sjednice.

Ovogodišnje obraćanje predsjednice EK-a obuhvatilo je ključne izazove s kojima se Europska unija danas suočava. Osvrnula se na obranu i sigurnost, proširenje EU-a, industriju, energetiku, poljoprivredu, socijalnu, stambenu i medijsku politiku, planirano administrativno rasterećenje, kao i klimatske izazove te planove prilagodbe na te izazove.

U ovom tekstu fokusirat ćemo se na dio izlaganja koji se odnosi na klimatsku krizu, klimatske ciljeve i energetsku tranziciju; područja u kojima Europska unija nastoji zauzeti poziciju globalnog lidera.

Von der Leyen je potvrdila da Europska unija ostaje pri ciljevima klimatske neutralnosti do 2050. godine te naglasila da će sljedeća faza tranzicije zahtijevati ne samo zakonodavni okvir, već i opsežna ulaganja. Kao ključne točke u tom smjeru, izdvojila je modernizaciju elektroenergetske mreže, ubrzanje izdavanja dozvola za projekte obnovljivih izvora, jačanje otpornosti na klimatske ekstreme te nove instrumente za poticanje proizvodnje čistih tehnologija unutar EU-a.

> > Što novi europski proračun donosi za klimu i okoliš?

O klimatskim ciljevima Europske unije

“Na dobrom smo putu da postignemo cilj smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030. godine. To je snaga europskog zelenog plana. Ne smijemo odustati od naših ciljeva za klimu i okoliš”, kazala je Ursula von der Leyen.

Europska unija, dakle, ostaje na zacrtanom putu postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine , u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Europska unija na to se pravno obvezala 2021. godine, kada je donesen Europski zakon o klimi.

Prvi val zakonodavnih promjena – europski zeleni plan (Green Deal) i paket mjera “Spremni za 55 %” – postavio je temelje, ali sljedeća faza zahtijeva konkretnu provedbu na terenu, istaknula je predsjednica EK.

> > Klimatski ciljevi Europske unije – jučer, danas, sutra

Unatoč potvrdi smjera, sve su vidljivije pukotine u političkom konsenzusu unutar Unije kad je riječ o klimatskim ciljevima. Glasanje o klimatskom cilju do 2040. godine, odnosno o pravno obvezujućem smanjenju neto emisija za 90 % u odnosu na 1990. godinu, odgođeno je, a rasprava o tome održat će se ovoga četvrtka, 18. rujna.

Kako je javio Reuters, glasanje je odgođeno zbog neslaganja među državama članicama oko ambicija cilja i fleksibilnosti njegovog ostvarivanja, uključujući pitanje korištenja međunarodnih ugljičnih kredita, odnosno offseta.

Kako smo pisali, ugljična kompenzacija (offset) odnosi se na kredite koje pojedinci ili tvrtke mogu kupiti kako bi smanjili svoj ugljični otisak. Prostor je to za brojne manipulacije koje se svode na to da tvrtke nastavljaju sa zagađivanjem kojeg potom umanjuju jer su na drugom kraju svijeta odlučile posaditi šumu ili financirati neki drugi klimatski projekt. Međutim, analize pokazuju da su takvi offset projekti često fiktivni, a ponekad i štetni.

> > Kako je povjerenik za klimu oslabio europske klimatske ciljeve

Uoči rasprave, Koalicija velikih ambicija (Coalition for Higher Ambition) objavila je pismo u kojem poziva da se “odmah postigne dogovor o znanstveno utemeljenom, obvezujućem cilju smanjenja emisija u EU-u od najmanje 90 % do 2040. godine, isključivo putem unutarnjih mjera”.

Koalicija upozorava da bi ublažavanje tog cilja korištenjem međunarodnog offseta “potkopalo kredibilitet EU-a u globalnim klimatskim pregovorima” i obeshrabrilo ostale velike emitere stakleničkih plinova.

Sličan apel uputila je i međunarodna mreža gradova, općina i regionalnih vlasti posvećenih održivom razvoju ICLEI Europe (Local Governments for Sustainability, ICLEI).  Zatražili su da EU zadrži zacrtane ambicije i usvoji pravno obvezujući cilj do 2040. godine bez daljnjih odgoda.

“Potrebna nam je stabilna klimatska politika kako bismo mogli planirati i provoditi mjere tranzicijske mjere na lokalnoj razini. Svako oklijevanje šalje krivu poruku onima koji već godinama djeluju na terenu”, navodi se u apelu.

> > Dok države odugovlače, gradovi predvode borbu protiv klimatskih promjena

“Vrijeme da se riješimo prljavih ruskih fosilnih goriva”

Dok se na političkoj razini još uvijek traži suglasje oko klimatskih ciljeva, provedba postojećih klimatskih politika ovisi o operativnim kapacitetima – prije svega o infrastrukturi.

“Sada smo na putu prema energetskoj neovisnosti. No, računi za energente i dalje su velika briga milijuna Europljana, a industrija snosi visoke troškove. Znamo što je dovelo do rasta cijena: ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Stoga je vrijeme da se riješimo prljavih ruskih fosilnih goriva. Znamo i što smanjuje cijene: čista energija proizvedena u Europi. Moramo proizvoditi više domaće energije iz obnovljivih izvora, uz nuklearne elektrane kao bazne proizvođače. Moramo hitno modernizirati i ulagati u svoju infrastrukturu i interkonekcijske vodove. Zato ćemo predložiti novi paket mjera za mreže kako bismo ojačali mrežnu infrastrukturu i ubrzali izdavanje dozvola za obnovljive izvore.”

Von der Leyen je tako najavila novi zakonodavni i investicijski okvir pod nazivom “Grids Package”, čiji je cilj prilagodba europskih elektroenergetskih mreža klimatskim i tehnološkim izazovima te ubrzavanje izdavanja dozvola za obnovljive izvore.

Najavila je i novu inicijativu “Energetske autoceste”, koja bi trebala omogućiti uklanjanje osam “uskih grla” u energetskoj infrastrukturi EU-a. U pitanju su točke gdje prijenos ili interkonekcije između regija nisu dovoljno razvijeni, kao što su Sicilijanski prolaz ili Transbalkanski koridor. Cilj je olakšati protok električne energije između država i regija, smanjiti cijene energije i energetsku nesigurnost.

“Europa mora zaštititi svoju industriju”

U govoru o stanju Unije, von der Leyen je podcrtala važnost jačanja europske industrije u kontekstu zelene tranzicije i u sve konkurentnijeg globalnog okruženja. Europa, poručila je čelnica Komisije, ne smije ostati samo tržište za uvoznu tehnologiju, već mora postati njezin proizvođač.

U tom je kontekstu, Plan za čistu industriju mora zaživjeti, istaknula je. Kako smo pisali, Plan za čistu industriju pokušaj je Europske komisije da odgovori na pitanje kako dekarbonizirati europsku industriju, pogotovo energetski intenzivne industrije, osiguravajući pritom konkurentnost i budućnost proizvodnje u Europi.

“Europa mora zaštititi svoju industriju, koja ispravno postupa u nastojanju da se dekarbonizira i za to je treba nagraditi i poticati. U suprotnom se dovodimo u opasnost da se za čelik koji treba našim proizvođačima automobila ili gnojivo koje treba našim poljoprivrednicima oslanjamo na uvoz. Ovisili bismo o cijenama, količinama i kvaliteti koju su nam drugi spremni ili sposobni pružiti. Vidimo što se događa s čelikom i drugim metalima. Zbog globalnog viška kapaciteta smanjuju se marže i spremnost na plaćanje premije za zaštitu okoliša. Europskoj industriji čelika zbog toga je teže ulagati u dekarbonizaciju. Komisija će zato predložiti novi dugoročni trgovinski instrument koji će naslijediti zaštitne mjere za čelik nakon što isteknu.”

> > Što je novi europski Plan za čistu industriju?

Osniva se Europski vatrogasni centar

Uz industrijsku i infrastrukturnu prilagodbu, jasno je da tranzicija mora obuhvatiti i otpornost na posljedice klimatskih promjena koje nisu neki daleki budući izazov, već stvarnost koju proživljavamo.

U tom kontekstu, dio govora Ursule von der Leyen bio je posvećen prilagodbi na klimatske rizike i izgradnji otpornosti zajednica diljem Europske unije. Najavila je izradu Europskog plana za klimatsku otpornost, koji bi trebao ponuditi koordinirani pristup u pripremi država članica i lokalnih zajednica za posljedice klimatskih promjena.

Plan će uključivati niz alata za prilagodbu u različitim sektorima, od upravljanja vodnim resursima i zaštite prirodnih ekosustava do urbanog planiranja i zdravstva. U njegovu izradu bit će uključeni znanstvenici, lokalne vlasti i institucije EU-a, a cilj je osigurati da otpornost postane sastavni dio svih relevantnih politika.

Poseban naglasak stavila je na prevenciju i upravljanje rizicima pa je tako najavljeno osnivanje Europskog vatrogasnog centra sa sjedištem na Cipru, koji će koordinirati hitne intervencije i zajedničke resurse u borbi protiv sve učestalijih šumskih požara.

> > Ekstremna desnica profitira od ekstremnih vremenskih pojava

Između političke volje i stvarne provedbe

Govor o stanju Unije 2025. nominalno je potvrdio da Europska komisija želi zadržati ranije zacrtane klimatske ciljeve, ali i da sve veći naglasak stavlja na njihovu provedbu, odnosno na konkretne projekte koji bi ih mogli pretočiti u provedive mjere.

Međutim, u praksi stvari ne idu nimalo glatko: glasanja se odgađaju, postavljeni ciljevi se sve glasnije propituju, a do političkog konsenzusa i kompromisa se, otkad su grupacije ekstremne desnice u ojačale u Europskom parlamentu, sve teže dolazi. Europska unija na papiru ima solidan plan za borbu protiv klimatskih promjena. Sad je pitanje može li održati tempo koji si je sama zacrtala.