Europska komisija krši Aarhušku konvenciju pogodujući AI industriji

Američke big tech kompanije ne žele da Europljani znaju kakav je utjecaj njihovih servera na okoliš. Pri Europskoj su komisiji uspjeli izlobirati propis protivan Aarhuškoj konvenciji, međunarodnom sporazumu o zaštiti okoliša kojeg su se Europska unija i sve njene članice dužne pridržavati.

Otkrivaju to dokumenti koje je pribavio istraživački kolektiv Investigate Europe te objavio priču u suradnji s nekoliko velikih europskih medija, kao što su britanski The Guardian, francuski Le Monde i španjolski El Pais.

Europska komisija je, pokazuju dokumenti, nakon lobističkih sastanaka s cehovskim udruženjima koja zastupaju interese big tech kompanija kao što su Microsoft, Google, Meta i Amazon, u potpunosti usvojila njihov prijedlog prema kojem će podaci o okolišnom utjecaju podatkovnih centara ostati zaštićeni poslovnom tajnom. Očekuje se da će u gradnju servera u EU tijekom narednih pet godina biti uloženo više od 170 milijardi eura.

> > AI i klimatske promjene – mitovi i činjenice

Drugim riječima, javnost u Europi neće moći doznati koliko podatkovni centri, čija se izgradnja značajno ubrzava zbog razvoja tzv. AI tehnologije, troše struje i vode te kako njihova gradnja utječe na okoliš. Europska komisija je, dakle, pristala propisati nešto što u Europskoj uniji nije legalno.

“U dvadeset godina rada nisam vidio usporediv slučaj. Ovo očigledno nije usklađeno s Arhuškom konvencijom”, govori Jerzy Jendrośka, stručnjak za okolišno pravo s poljskog Sveučilišta u Opolju.

> > Zbog AI servera ubrzano raste potrošnja plina

Bram Vranken, stručnjak za korporativno lobiranje iz briselske nevladine organizacije Corporate Europe Observatory, ističe da su američke big tech kompanije i ranije ulagale puno truda u lobiranje u Europskoj uniji, ali dodaje da nikad nije vidio tako šokantan primjer.

“Koga Europska komisija zapravo predstavlja, javni interes ili big tech?”, pita se Vranken.

> > Otkriven još jedan način na koji AI serveri pogoršavaju klimatsku krizu

Alex de Vries-Gao, istraživač sa Sveučilišta u Amsterdamu specijaliziran za okolišni otisak AI industrije, kaže da je big tech “jako zainteresiran da te brojke ostanu tajne”. Nije teško shvatiti zašto: AI serveri trebaju ogromne količine energije za rad i vode za hlađenje. U SAD-u to već dovodi do značajnog rasta cijena komunalnih usluga, ali i do nestašica te zagađenja pitke vode.

Jasno je da ovaj propis ne može preživjeti postupak pred nadležnim sudovima, koji će europske okolišne organizacije nedvojbeno pokrenuti. Aarhuška konvencija, naime, jamči građanima pravo na pristup informacijama i pravo sudjelovanja u pitanjima koja se tiču njihove životne sredine. Europska unija je potpisnica Aarhuške konvencije te je njene principe ugradila u svoje temeljne ugovore, uključujući Lisabonski sporazum, tzv. “ustav EU”.

> > “AI revolucija” se pretvara u klimatsku katastrofu

Iako evidentno neusklađen s europskim vrijednostima i propisima, ovaj potez samo je još jedan u nizu koraka koje europske institucije povlače da bi promicale “konkurentnost” nauštrb zaštite klime i okoliša. EU institucije zadnjih godina reteriraju od klimatskih politika ranije donesenih u sklopu Europskog zelenog plana, pokušavajući na taj način potaknuti gospodarski rast.

Takva politika notorno je kratkovidna. Na Klimatskom smo portalu u više navrata pisali o koristima od klimatskih politika i zelene energetske tranzicije: nije u pitanju samo izbjegavanje zdravstvene i materijalne štete, već i poticanje gospodarstva. Iako gospodarstvo nije moguće dekarbonizirati bez značajnih početnih ulaganja, prognozira se da će ta ulaganja dugoročno potaknuti gospodarski rast.

Upravo to se već događa u Kini, državi koja ulaže najviše novca u tehnologiju potrebnu za zelenu energetsku tranziciju. Ta su ulaganja zadnjih godina postala primarni motor kineskog gospodarskog rasta.