Srpanj iza nas pokazao je kako se klimatski ekstremi hrane jedni drugima
Srpanj za nama još je jedan mjesec ekstrema: zapadna Europa suočila se s dugotrajnim toplinskim valovima i sušom, dok je površinska temperatura mora izvan polarnih područja dosegla najvišu vrijednost ikad zabilježenu za srpanj. U takvim su se uvjetima šumski požari u Europi proširili i pojačali. Pokazuju to najnoviji podaci europske Službe za klimatske promjene Copernicus.
Klimatske promjene ne mijenjaju samo prosječnu temperaturu planeta. Mijenjaju i uvjete u kojima se ekstremi mogu razvijati, a ponekad se različiti vremenski ekstremi međusobno i pojačavaju.
Zapadna Europa, ovog ljeta uhvaćena u začarani krug vrućine i suše, služi kao primjer: vrućina isušuje tlo, suho tlo dodatno pojačava vrućinu, a takvi uvjeti funkcioniraju kao pogonsko gorivo za požare.
Najnoviji podaci Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S) za srpanj 2026. godine pokazuju da je zapad Europe prošao kroz iznimno dug period vrućine i suše.
Prosječna temperatura za lipanj i srpanj bila je najviša otkako je mjerenja – čak 2,79 °C viša od prosjeka za ta dva mjeseca u razdoblju od 1991. do 2020. godine. Isto vrijedi i za prosječnu temperaturu površine mora izvan polarnih područja, koja je u srpnju bila najviša zabilježena za taj mjesec.
Srpanj je pritom donio treći i četvrti toplinski val koji je zapadnu Europu pogodio od svibnja, navodi se u priopćenju Copernicusa. Iako nisu bili toliko intenzivni kao oni u lipnju, takav kontinuitet predstavlja iznimku.
Lijevi graf prikazuje odstupanja i ekstremne vrijednosti površinske temperature zraka u lipnju i srpnju 2026. godine Kategorije boja odnose se na percentile temperaturnih raspodjela za referentno razdoblje od 1991. do 2020. godine. Kategorije “najhladnije” i “najtoplije” označavaju područja u kojima su temperature tijekom lipnja i srpnja bile najniže odnosno najviše u razdoblju od 1979. do 2026. godine.
Desni graf prikazuje odstupanja prosječne površinske temperature zraka u zapadnoj Europi tijekom lipnja i srpnja u odnosu na prosjek za lipanj i srpanj tijekom razdoblja od 1991. do 2020. godine.
Loša veza topline i suše
Kako smo pisali, toplina i suša nisu dva odvojena problema. Vrlo visoke temperature u Europi potiču isparavanje vode iz rijeka, jezera i tla, što značajno doprinosi suši. Posljedica su problemi u poljoprivredi i proizvodnji električne energije, što predstavlja dodatni udar na životni standard najugroženijih skupina građana.
U srpnju su, prema podacima Copernicusa, izrazito sušni uvjeti zahvatili velik dio zapadne i dijelove srednje Europe, među ostalim dijelove Španjolske, Francuske, Njemačke, Austrije i Mađarske. Iznimno suhe uvjete zabilježili su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, zemlje Beneluksa te dijelovi Islanda.
U Francuskoj, Španjolskoj, dijelovima Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva nacionalne meteorološke i hidrološke službe zabilježile su iznimno velik, ponegdje i rekordan manjak oborina i nisku vlažnost tla.
Posljedice su se osjetile i rijeke. Protok Seine, Rajne i Dunava bio je znatno ispod uobičajenog, a ponegdje i iznimno nizak. To povećava pritisak na zalihe vode, navodnjavanje i vodene ekosustave, a može otežati i riječni promet te utjecati na proizvodnju energije.
Istodobno su suhoća i visoke temperature stvorile idealne uvjete za širenje požara.
Lijevi graf prikazuje odstupanja i ekstremne vrijednosti vlažnosti površinskog sloja tla u srpnju 2026. godine. Kategorije “najsušnije” i “najvlažnije” označavaju područja u kojima je vlažnost tla u srpnju bila najniža odnosno najviša tijekom razdoblja od 1979. do 2026. godine. Ostale kategorije opisuju usporedbu vlažnosti tla s raspodjelom vrijednosti za srpanj tijekom referentnog razdoblja od 1991. do 2020. godine.
Desni graf prikazuje odstupanja i ekstremne vrijednosti mjesečnog prosječnog protoka rijeka u srpnju 2026. Kategorije “najniži” i “najviši” označavaju područja u kojima je protok rijeka u srpnju bio najniži odnosno najviši tijekom razdoblja od 1992. do 2026. godine. Ostale kategorije opisuju kako se protok rijeka uspoređuje s raspodjelom vrijednosti za srpanj tijekom referentnog razdoblja od 1992. do 2020. godine. Prikazane su samo rijeke sa slivnim područjima većima od tisuću četvornih kilometara.
> > Ekstremne vrućine u Europi dovode do sve opasnije suše
Sve intenzivniji požari
U zapadnoj Europi tijekom srpnja je zabilježena iznimna aktivnost šumskih požara – i po površini koja je izgorjela i po količini emisija koje su požari proizveli.
“Prošli je mjesec u zapadnoj Europi zabilježena iznimna aktivnost šumskih požara u pogledu izgorjele površine i emisija. Klimatske promjene sve češće stvaraju vruće i suhe uvjete koji pogoduju velikim šumskim požarima visokog intenziteta u južnoj Europi, istodobno produljujući sezonu požara prema sjeveru. Veći požari proizvode više dima i izbacuju ga na veće visine u atmosferi, što znači da se može širiti dalje i utjecati na kvalitetu zraka ne samo lokalno nego i u široj regiji. Zemlje u kojima se šumski požari javljaju razmjerno rijetko mogle bi biti sve više pogođene prijenosom dima na velike udaljenosti, čak i ako su udaljene tisućama kilometara”, izjavio je Laurence Rouil, direktor Službe za praćenje stanja atmosfere programa Copernicus (CAMS) pri ECMWF-u.
> > Vremenski bič: Kako promjena klime “potpiruje” megapožare u Francuskoj i Španjolskoj
More u srpnju nikada nije bilo toplije
Dok se kopneni dijelovi Europe bore s vrućinom i sušom, rekorde bilježe i svjetska mora.
Prosječna morska površinska temperatura izvan polarnih područja u srpnju izvan polarnih područja dosegnula je 20,96 °C. To je najviša vrijednost zabilježena za srpanj otkad postoje mjerenja i 0,07 °C više od prethodnog rekorda iz 2023. godine.
“U srpnju su na velikom dijelu tropskog Pacifika zabilježene iznimno visoke temperature za taj mjesec, na području na kojem su prisutni uvjeti El Niño te se predviđa njihovo daljnje jačanje u nadolazećim mjesecima. Oko Europe, rekordno visoke temperature površine mora duž Atlantika i u zapadnom Sredozemlju bile su povezane s raširenim snažnim ili vrlo intenzivnim morskim toplinskim valovima, koji su utjecali na obalne zajednice i ekosustave”, navedeno je u priopćenju službe Copernicus.
Podsjetimo, i u lipnju je površinska temperatura mora dosegnula rekorde.
> > Počeo je El Niño. Što to znači?
Graf prikazuje prosječnu dnevnu površinsku temperaturu površine mora izvan polarnih područja (60°J – 60°S) za 2023. (žuto), 2024. (narančasto), 2025. (crveno) i 2026. godinu (tamnocrveno). Sve ostale godine između 1979. i 2022. godine prikazane su sivim linijama. Dnevni prosjek za referentno razdoblje od 1991. do 2020. godine prikazan je isprekidanom sivom linijom.
Globalno, ovaj srpanj bio je jedan od najtoplijih
Na globalnoj razini, srpanj 2026. godine bio je izjednačeno drugi najtopliji srpanj na globalnoj razini sa srpnjem 2024., a iza rekorda postavljenog u srpnju 2023. godine. Treba napomenuti da je ovaj srpanj tek neznatno hladniji od srpnja 2024., i to za samo 0,01 °C. S obzirom na tako malu razliku, ta se dva mjeseca smatraju izjednačeno drugim najtoplijim srpnjima otkad postoje mjerenja, objašnjavaju iz Copernicusa.
U odnosu na prosjek za predindustrijsko razdoblje, ovogodišnji srpanj bio je topliji za 1,47 °C.
“Srpanj 2026. bio je treći uzastopni mjesec iznimnih vrućina u zapadnoj Europi, zbog čega je objedinjena temperatura za lipanj i srpanj dosegnula novu rekordnu vrijednost za tu regiju. Dugotrajni sustavi visokog tlaka zadržavali su toplinu nad zapadnom Europom, a ekstremne temperature dodatno su pojačale rasprostranjenu sušu. Kako se tlo isušuje, gubi sposobnost prirodnog hlađenja, zbog čega se toplina lakše nakuplja. To je jasan primjer kako klimatske promjene pojačavaju temperaturne ekstreme, pri čemu se vrućina i suša sve više međusobno pojačavaju”, komentirala je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Važno je, međutim, da se ta brojka ne zamijeni s dugoročnim globalnim zagrijavanjem od 1,47 °C. Riječ je o odstupanju temperature u jednom mjesecu u odnosu na procijenjeni prosjek za predindustrijsko razdoblje. Klimatski prag od 1,5 °C odnosi se na dugoročno zagrijavanje, a ne na pojedinačne mjesece.
Europa nije svugdje bila jednako topla
Globalni i europski prosjeci pritom skrivaju velike regionalne razlike.
Prosječna temperatura nad europskim kopnom u srpnju je bila 20,49 °C, što je 0,66 °C iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine. Međutim, Europa je bila podijeljena na izrazito topliji zapad i hladniji dio kontinenta.
Francuska, Španjolska, Engleska i Irska su među područjima gdje su temperature bile znatno iznad uobičajenih vrijednosti. Istovremeno, velik dio istočne Europe i Skandinavije bio je hladniji od prosjeka.
Zbog tog kontrasta srpanj je za Europu, promatrano kao cjelinu, bio tek jedanaesti najtopliji u nizu mjerenja.
To, međutim, ne umanjuje iznimnost onoga što se događalo na zapadu kontinenta. Upravo su kombinacija dugotrajne vrućine, manjka oborina i sve sušeg tla stvorile uvjete u kojima se toplina i požari međusobno nadovezuju.
I morski led je ispod prosjeka
Izvan Europe, srpanj je donio još jedan pokazatelj promjena u klimatskom sustavu.
“Opseg arktičkog morskog leda bio je šesti najmanji zabilježen za taj mjesec, uz osobito malu pokrivenost morskim ledom u sjevernom dijelu Barentsova mora oko Svalbarda i Zemlje Franje Josipa.
Opseg antarktičkog morskog leda bio je peti najmanji zabilježen za srpanj, uz pokrivenost morskim ledom ispod prosjeka u većini oceanskih sektora, osim u Amundsenovu moru”, navode iz Copernicusa.
> > Lomi se “ledenjak sudnjeg dana”. Cijena prilagodbe bit će ogromna
Što nam govori srpanj?
Podaci službe Copernicus za srpanj tako pružaju sliku planeta na kojemu se istodobno događaju različiti, ali međusobno povezani klimatski ekstremi: od rekordno toplih oceana i dugotrajnih toplinskih valova do suše, niskih vodostaja i intenzivnih šumskih požara.
Jedan mjesec, pritom, sam po sebi nije dovoljan za zaključke o dugoročnom razvoju klime. Ipak, kad se takvi ekstremi pojavljuju zajedno i ponavljaju kroz dulja razdoblja, daju važan uvid u to kako se klimatski uvjeti mijenjaju.