(Ne)zaštićena Una: Što je napravljeno u godinu dana od prosvjeda?

Prošla je godina otkako su mještani Donje Suvaje, uz podršku aktivista iz cijele zemlje, zaustavili pokušaj izgradnje male hidroelektrane “Una-mlin” u neposrednoj blizini Vrela Une.

Građanski prosvjedi, koji su započeli u srpnju prošle godine i potrajali gotovo dva mjeseca (1, 2), natjerali su institucije da reagiraju i zaustave investiora, tvrtku Pipra d.o.o., u naumu da tik pored hidrološkog spomenika prirode zarađuje na proizvodnji i prodaji struje po povlaštenoj cijeni.

Ipak, godinu dana nakon pobune građana, učinjeno je vrlo malo. Ilegalni radovi nisu sanirani, i dalje stoje kao podsjetnik na okolišnu devastaciju koju investitor nije sanirao.

Udruga Una Srb zato ove nedjelje poziva na obilježavanje godišnjice prosvjeda.

“Pozivamo vas da 10. kolovoza zajedno obilježimo dane kada smo zaustavili ilegalnu gradnju mini hidrocentrale na rijeci Uni”, poručuju u pozivu.  

> > Državni inspektorat zabranio radove na Uni

Una na čekanju

Slučaj rijeke Une razotkriva ozbiljne slabosti u sustavu zaštite okoliša u Hrvatskoj. Unatoč alarmantnoj situaciji, čini se da o ovom problemu i dalje brinu isključivo lokalni mještani i ekološki aktivisti.

Šteta koju je prouzročila ilegalna gradnja nije zanemariva. Posljedice ilegalne gradnje izašle su na vidjelo već tijekom prvih obilnijih kiša u rujnu prošle godine, kada je zbog porasta vodostaja prijetilo popuštanja nasipa i dodatno onečišćenja okoliša.

Investitor je do tad već načinio ozbiljnu štetu – uništena je obalna vegetacija, narušeno je korito rijeke, uklonjene su prirodne kaskadne, neka staništa trajno su oštećena – ali nije poduzeo nikakve korake prema sanaciji gradilišta, što je dovelo do daljnje degradacije rijeke Une.

Klimatski portal još je krajem travnja od Hrvatskih voda zaprimio odgovor u kojem se potvrđuje da su primili rješenje Državnog inspektorata te da su, sukladno nalogu, pokrenuli javnu nabavu za izradu glavnog projekta sanacije korita. U dopisu se navodi kako će radovi započeti nakon izrade projekta, pribavljanja svih potrebnih suglasnosti i tijekom povoljnog hidrološkog razdoblja.

Ponovili smo upit kako bismo doznali je li u međuvremenu nešto poduzeto. Odgovor nismo dobili, no lokalni aktivisti potvrdili su kako u posljednja tri mjeseca nije učinjeno apsolutno ništa.

> > Zbog visokog vodostaja popušta nasip na devastiranoj Uni. Državu nije briga

Upitno postupanje DIRH-a

Slučaj rijeke Une otvorio je brojna pitanja o postupanju Državnog inspektorata (DIRH).

Nakon što su radovi na izgradnji male hidroelektrane obustavljeni, gradilište nije obilježeno pečatom niti službenom trakom – oznakama koje se uobičajeno postavljaju kada inspekcija formalno zatvori gradilište.

DIRH je izvijestio da je protiv investitora pokrenut upravni postupak, temeljem kojeg je zabranjeno izvođenje radova u području ekološke mreže Natura 2000. U odluci stoji kako su radovi započeti bez prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za područje ekološke mreže.

Međutim, prema važećem Pravilniku o načinu zatvaranja i označivanja zatvorenog gradilišta, pravo zatvaranja i označavanja gradilišta ima isključivo građevinski inspektor, koji to mora učiniti na licu mjesta – postavljanjem službenog znaka ili trake. 

U ovom slučaju gradilište nije zatvorio građevinski inspektor, već su radovi obustavljeni rješenjem inspektorice zaštite prirode. Naknadno je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine proglasilo građevinsku dozvolu nevažećom.

Na raniji upit zašto nije postavljena oznaka o zatvaranju, iz Državnog inspektorata odgovorili su nam da za to nije bilo potrebe jer je nadzor provela inspekcija zaštite prirode. Dodali su i kako je nadzorom utvrđeno da se rješenje poštuje, te stoga nije bilo osnove za dodatne mjere poput pečaćenja.

Politička platforma Javno dobro u listopadu 2024. godine tražila je uvid u dokumentaciju na temelju koje je zabranjena gradnja i naložena sanacija. Njihov stav bio je da gradilište može zatvoriti isključivo građevinska inspekcija – samostalno ili u koordinaciji s drugim inspekcijama, kroz objedinjeno rješenje.

DIRH je u odgovoru potvrdio da ni građevinska ni inspekcija zaštite okoliša nisu donijele upravnu mjeru o zabrani građenja, niti su izdale rješenje o sanaciji terena.

Važno je istaknuti i da inspektorat kontinuirano odbija zahtjeve lokalnih aktivista i novinara za uvid u zapisnike inspekcijskih nadzora provedenih na gradilištu uz Vrelo Une.

Klimatski portal nedavno je kontaktirao i investitora te njegovog odvjetnika koji su se neuspješno žalili na odluku DIRH-a o obustavi radova. Zanimalo nas je planiraju li poduzimati daljnje pravne korake, međutim, no ni investitor ni odvjetnik nisu željeli davati izjave za medije.

> > Državni inspektorat: Hidroelektrana na Uni nema Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu

Gdje leži odgovornost?

Godinu dana prošlo je i otkako je Državni inspektorat podnio kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu, zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti. Prijavu je zaradio nekadašnji gradonačelnik Gračaca Tadija Šišić, tada zaposlenik Zadarske županije.

Nadzor Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije utvrdio je da prije izmjene i dopune lokacijske dozvole nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za područje ekološke mreže Natura 2000. Upravo je Šišić bio potpisnik dozvole kojom je taj ključni korak zaobiđen.

Zanimalo nas je što se dogodilo s kaznenom prijavom u protekloj godini pa smo poslali upit Državnom odvjetništvu (DORH). Do zaključenja ovog teksta odgovor nismo dobili; ako i kada stigne, objavit ćemo ga.

U međuvremenu, dok institucije još uvijek nisu zaključile slučaj, Tadija Šišić se ove godine ponovno aktivirao u lokalnoj politici – kao kandidat HDZ-a na izborima za načelnika općine Gračac.

> > Devastacija rijeke Une uz pomoć lokalne HDZ-ove vlasti

Svi problemi Une

Upravo je HDZ-ov zadarski župan Josip Bilaver najavio unaprjeđenje zaštite rijeke Une – one iste koju je devastirala dugogodišnja institucionalna nebriga, uključujući izdavanje spornih dozvola upravo tijekom HDZ-ove vlasti. Bilaver sada tvrdi da bi se takav odnos prema rijeci trebao promijeniti.

“Naš primarni cilj mora biti maksimalna zaštita prekrasne Une i zato ćemo u novim izmjenama Prostornog plana Zadarske županije spriječiti bilo kakav oblik gradnje i devastacije na Uni”, izjavio je 24. srpnja prilikom otvaranja Unske regate.

Još nije poznato kakve se točno gradnje i devastacije na Uni planiraju spriječiti. Naime, potencijalna hidroelektrana nije jedina prijetnja području oko Vrela Une.

Samo dvjesto metara od lokacije planirane hidroelektrane nalazi se ribogojilište tvrtke Adriatic Farming d.o.o., koja je na toj lokaciji prije dvije godine ilegalno gradila crpnu stanicu, što smo otkrili prije dvije godine. 

Tvrtka na lokaciji planira proširiri uzgoj salmonida na čak 50 tona godišnje –  projekt koji, unatoč negativnom utjecaju na okoliš, uživa značajnu državnu potporu.

Zaštita Une ne može se smatrati cjelovitom ako se iz prostornih planova ukloni hidroelektrana, a istovremeno zadrži mogućnost uzgoja 50 tona salmonida u neposrednoj blizini hidrološkog spomenika ili drugih projekata koji mogu ozbiljno ugroziti riječni ekosustav.

U proteklih godinu dana učinjeno je vrlo malo na konkretnoj zaštiti rijeke. Ipak, naziru se mali pomaci.

Tako je u sklopu REVERS projekta ustanova Nacionalni Park Una iz Bosne i Hercegovine istraživala utjecaj turizma na kvalitetu vode te na vodene i kopnene organizme na osam lokacija na rijeci. 

U Hrvatskoj, Javna ustanova Natura Jadera sa Sveučilištem u Zadru provela je biološki monitoring, kao i nadzor dronovima rijeka Krupe, Zrmanje i Une, pri čemu je zabilježena prisutnost zaštićenog riječnog raka Austropotamobius torrentium.

Uz sve to, valja istaknuti i kontinuirani rad Udruge Una Srb, koja sustavno djeluje na zaštiti i unaprjeđenju statusa rijeke Une.

Šira slika: Mala korist, velika šteta

Promjene, međutim, moraju krenuti s vrha. Država bi trebala jasno odustati od koncepta malih hidroelektrana kojih je, prema pisanju tjednika Novosti, čak 29 u fazi izgradnje ili prikupljanja dokumentacije. Prostorni planovi pritom predviđaju mogućnost gradnje novih na još stotinjak lokacija diljem zemlje.

Većina tih lokacija vezana je uz stare vodne građevine – mlinice, brane, pumpne stanice – gdje je prema gotovo svim županijskim prostornim planovima predviđena mogućnost izgradnje novih hidroelektrana, pišu Novosti.

Danas je u Hrvatskoj u pogonu 58 hidroelektrana, od čega su čak 69 posto male. Njih 72,4 posto nalazi se unutar područja ekološke mreže Natura 2000.

O štetnosti malih hidroelektrana već smo pisali. Da bi imale zamjetan utjecaj na energetsku opskrbu, treba ih izgraditi jako puno. Upravo se to dogodilo u susjednoj BiH, gdje su narušile prirodne tokove rijeka, izazvale presušivanje korita, smanjenje ribljeg fonda i pad bioraznolikosti.

Znanstvena zajednica kontinuirano upozorava: negativni utjecaji malih hidroelektrana na okoliš ne mogu se opravdati količinom proizvedene energije (1, 2, 3, 4).

Drugim riječima, male hidroelektrane isplative su isključivo investitorima koji električnu energiju prodaju državi po povlaštenoj cijeni.

Lokalnim zajednicama ostaje da žive s posljedicama – i ne odustaje od borbe za svoje rijeke.

> > Što su male hidroelektrane i zbog čega su štetne za okoliš?

NAPOMENA: 8. 8. 2025. od Hrvatskih voda, odnosno nadležnog Vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernog Jadrana – Rijeka, dobili smo odgovor na upit o tijeku sanacije korita Une. Prenosimo ga u cijelosti.
“Očevidom na terenu utvrđeno je da je tijekom visokih vodostaja nasipani i odloženi materijal odnesen nizvodno. Slijedom navedenog, uslijed promijenjenih uvjeta na predmetnoj lokaciji, bilo je potrebno iznaći novo tehničko rješenje. U svrhu vraćanja riječnog toka u prvobitno stanje, prijedlogom projektnog rješenja planira se izgradnja pregradnog zida prema prethodnom stanju te nasipavanje dijela obale koji je uslijed djelovanja vode erodiran. Po završetku projekta na nadležni ured Ličko-senjske županije uputit će se zahtjev za prethodnu ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Tek po dobivanju svih dozvola i suglasnosti moći će se započeti radovi.”