“Bakljada” unatoč zabrani EU-a: U Hrvatskoj i Mađarskoj i dalje se spaljuje metan

Unatoč tome što je od početka veljače u Europskoj uniji zabranjeno rutinsko spaljivanje metana na baklji, naftna i plinska postrojenja i dalje nastavljaju s tom praksom.

Upozoravaju na to iz Greenpeacea, čije su regionalne podružnice – hrvatska i mađarska – provele istraživanje koje je uključivalo terenski monitoring i analizu satelitskih podataka. Istraživanje je provedeno tijekom veljače i ožujka, a u tom je razdoblju evidentiran 71 slučaj spaljivanja u Hrvatskoj te 205 u Mađarskoj.

Zbog toga iz Greenpeace Hrvatska pozivaju Vladu da provede nove propise o metanu te izradi plan za napuštanje fosilnog plina do 2035. godine, ističući da se prava energetska sigurnost temelji na domaćim obnovljivim izvorima.

Zašto je spaljivanje metana problem?

Kako smo već pisali, metan ili zemni plin jedan je od najmoćnijih stakleničkih plinova koje ispuštamo u atmosferu.

Iako se u atmosferi zadržava kraće od ugljičnog dioksida (CO2), u prvim desetljećima nakon ispuštanja ima višestruko snažniji učinak zagrijavanja; prema znanstvenim procjenama, čak više od 80 puta u razdoblju od 20 godina. Dugoročno, njegov učinak slabi, no i dalje ostaje značajan – tijekom sto godina jedna tona metana može zagrijati planet kao 28 do 36 tona CO2.

Glavni izvor antropogenih emisija metana su energetska i poljoprivredna industrija: oslobađa se pri proizvodnji i transportu ugljena, nafte i plina, u stočarstvu te u procesu razgradnje organskog otpada na odlagalištima [1, 2].

Česta je praksa da se metan u rafinerijama spaljuje na baklji da bi se uklonio višak plina te smanjio rizik od eksplozija. U tom procesu se većina plina pretvara u CO2.

Osim što pojačava klimatsku krizu, praksa spaljivanja na baklji lokalno stanovništvo potencijalno izlaže i toksičnim hlapljivim organskim spojevima poput benzena, toluena i ksilena.

Ignoriranje zabrane

Kako bi dokazali da se takva praksa i dalje provodi u Hrvatskoj, Greenpeace je postavio skrivene kamere u Ivanić-Gradu i Dugom Selu, na lokacijama gdje se fosilna infrastruktura nalazi u blizini obiteljskih kuća. Kamere su tijekom veljače na obje lokacije bilježile stanje svakih 90 sekundi.

“Dokazi s terena uspoređeni su sa satelitskim podacima sustava VIIRS Nightfire, koji iz svemira prati toplinske potpise izgaranja plina na baklji. Tijekom veljače i ožujka, analizom satelitskih podataka evidentiran je čak 71 slučaj spaljivanja u Hrvatskoj te 205 u Mađarskoj”, navodi Greenpeace Hrvatska u priopćenju.

Uredba Europske unije o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru (MERR) stupila je na snagu sredinom 2024. godine. Glavni cilj je znatno smanjiti emisije metana do 2030. godine i osigurati da operateri nafte i plina usklade svoje prakse s klimatskim ciljevima Europske unije.

Operateri su dužni uspostaviti sustav mjerenja, izvještavanja i verifikacije emisija, kao i provoditi redovne inspekcije. Prikupljeni podaci pohranjuju se u standardiziranu bazu podataka na razini Europske unije.
Države članice odgovorne su za utvrđivanje sankcija i mehanizama njihove provedbe, koje mogu uključivati novčane kazne i druge administrativne mjere.

Podsjetimo, unazad godinu dana s organizacijama Greenpeace Hrvatska i Clean Air Task Force posjetili smo [1, 2] infrastrukturu Ine, Plinacroa i PSP-a u okolici Ivanić Grada te izvijestili kako aktivisti dokumentiraju curenje metana iz fosilnih postrojenja.

Tom prilikom organizacije su na četiri lokacije u Ivanić-Gradu, Žutici i Dugom Selu zabilježile “zabrinjavajuće” razine onečišćenja metanom nastale u procesu spaljivanja na baklji radi pretvaranja metana u ugljični dioksid. Od ukupno 27 lokacija u Hrvatskoj na kojima se prošle godine mjerio emisije ovog opasnog stakleničkog plina, metan ne curi samo na jednoj – neaktivnoj naftnoj bušotini na području Kloštar Ivanića. Kako su nam tada kazali iz Clean Air Task Forcea, Hrvatska spada među najgore zemlje EU-a kada je riječ o curenju emisija metana.

> > Na 26 lokacija Ine, Plinacroa i PSP-a snimljeno curenje metana i nikog nije briga

Propisi kasne, praksa ostaje

Kad smo prije godinu dana domaće fosilne kompanije pitali što rade po pitanju usklađivanja poslovanja s novom Uredbom, odgovorili su nam da ima vremena. Točnije, iz Ine su nam kazali da “Uredba ima jasno propisane rokove koji se protežu sve do 2028., ovisno radi li se o operativnoj ili neoperativnoj imovini”.

Ipak, Zakon o provedbi Uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru Hrvatska je donijela sa zakašnjenjem, tek krajem ožujka ove godine. To, međutim, ne odgađa primjenu Uredbe u Hrvatskoj.

Greenpeace stoga od vlada Hrvatske i Mađerske zahtijeva da natjeraju fosilnu industriju na prekid rasipanja energije u jeku energetske krize te da prestane uzrokovati zabrinutost za klimu i javno zdravlje.

“To što je Zakon donesen tek sad ne odgađa primjenu Uredbe po kojoj je spaljivanje metana zabranjeno od veljače. Uredba se primjenjuje direktno, a novim zakonom Hrvatska je zapravo definirala nadležno tijelo, sustav nadzora i kazne za kršenje obveza. Mi ćemo svakako nastaviti pratiti i dalje kako se europska regulativa primjenjuje u Hrvatskoj”, rekla je za Klimatski portal Petra Andrić iz hrvatskog Greenpeacea.

> > Metan curi iz postrojenja, a domaće fosilne kompanije i država poručuju – pomalo