Rješenjima iz prirode protiv klimatske krize
Uoči sutrašnjeg Govora o stanju Europske unije, široka koalicija okolišnih stručnjaka, poljoprivrednika i lokalnih vlasti traži od Europske komisije da retorička obećanja o klimatskoj otpornosti napokon pretvori u konkretne zakone.
Svake godine u rujnu predsjednica ili predsjednik Europske komisije (EK) drži Govor o stanju Unije (eng. State of the Union, SOTU). U njemu iznosi ključna postignuća iz prethodne godine te planove i prioritete za narednu. Nakon izlaganja slijedi rasprava sa zastupnicima i zastupnicama u Europskom parlamentu (EP), nešto nalik aktualnom satu u Hrvatskom saboru.
Još jednom početku “školske godine” za Europsku komisiju prethodilo je, međutim, ljeto ekstrema. Stoga je uoči ovogodišnjeg govora predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, najavljenog za 16. rujna, široka koalicija s više od 30 europskih organizacija – koja okuplja održive poljoprivrednike, pružatelje vodnih usluga, zdravstvene djelatnike, lokalne vlasti i financijske institucije – uputila otvoreno pismo vrhu Europske komisije.
Inicijativa, koju predvodi WWF uz podršku organizacija poput BirdLife Europe, Climate Action Network (CAN) Europe, IFOAM Organics Europe, Eurocities, ICLEI Europe, EurEau te financijskih institucija Achmea i Triodos Bank, traži da se rješenja bazirana na prirodi (eng. nature-based solutions) zakonski definiraju kao prioritet i prva linija obrane Europske unije od sve razornijih posljedica klimatskih promjena.
Pismo je izravno upućeno Ursuli von der Leyen, uz kopiju dostavljenu potpredsjednici Komisije Teresi Riberi, povjereniku za klimu, nultu neto stopu emisija i čisti rast Wopkeu Hoekstri te povjerenici za okoliš, otpornost vodoopskrbe i konkurentno kružno gospodarstvo Jessiki Roswall.
> > Desetljeće nečinjenja: Kako je birokracija “pojela” prilagodbu
Tri ključna zahtjeva upućena Europskoj komisiji
Organizacije potpisnice pisma pozivaju Europsku komisiju da u predstojeći zakonodavni prijedlog Europskog okvira za klimatsku otpornost ugradi tri obvezujuća stupa. Traže sustavnu integraciju rješenja baziranih na prirodi kao primarnog prioriteta. Zahtijevaju pravne poticaje i financijske mehanizme te uvođenje obvezujućih nacionalnih ciljeva za dodatno prirodno zadržavanje vode u krajoliku kroz lokalno prilagođene pristupe. Na koncu, traže mobilizaciju i usklađivanje javnih i privatnih ulaganja u masovnu primjenu prirodnih rješenja koja istovremeno smanjuju klimatske rizike, štite javno zdravlje i osiguravaju dugoročnu gospodarsku konkurentnost.
Krajem rujna Komisija bi trebala započeti međuslužbene konzultacije o tom okviru – proceduru u kojoj se nacrt zakonodavnog prijedloga šalje svim relevantnim općim upravama i službama Europske komisije kako bi dale svoje primjedbe, prijedloge i suglasnost prije nego što prijedlog bude službeno usvojen i poslan Europskom parlamentu i Vijeću.
Upozoravaju da su rješenja bazirana na prirodi izostavljena iz dosadašnjeg pristupa Komisije, unatoč tome što su u javnom savjetovanju istaknuta među vodećim prioritetima u više od 60 posto komentara.
“Posljednja europska ljeta pokazuju da se klimatska otpornost više ne može tretirati kao izazov budućnosti. Komisija je priznala da rješenja baziranih na prirodi igraju vitalnu ulogu u zaštiti lokalnih zajednica i ekosustava od klimatskih katastrofa. S obzirom na to da se početak međuslužbenih konzultacija o Europskom okviru za klimatsku otpornost očekuje prije kraja rujna, sada je trenutak da se osigura da se to priznanje pretoči u zakon”, poručila je Claire Baffert iz WWF EU u ime potpisnika.
> > Prirodnim rješenjima protiv požara na Mediteranu
O ekstremnom europskom ljetu
Ovaj dramatičan apel uslijedio je nakon ljeta koje je srušilo povijesne klimatske rekorde i razotkrilo ranjivost Europe. O tome je nedavno je izvijestila Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).
Prema podacima objavljenima 10. rujna, kolovoz 2026. godine bio je globalno najtopliji kolovoz te se izjednačio sa srpnjem 2023. godine kao najtopliji mjesec ikada izmjeren.
Prosječna globalna temperatura zraka u kolovozu je iznosila 16,96 °C (0,85 °C iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine), što predstavlja odstupanje od čak 1,65 °C iznad predindustrijske razine. Ujedno je to i prvi mjesec u kojem je ponovno premašen prag zagrijavanja od 1,5 °C još od studenoga 2025. godine.
> > Mučno ljeto 2026.: Sve je to zbog klimatskih promjena
Za zapadnu Europu je ljeto ove godine bilo najtoplije dosad zabilježeno, čime je nadmašen dugogodišnji rekord iz 2003. godine, dok je na razini čitavog europskog kontinenta ovo bilo treće najtoplije ljeto u povijesti, uz rekordne temperature površine mora na sredozemnom i atlantskom području.
> > Zašto nas mediji plaše toplinskim valovima?
Prosječna temperatura površine mora izvan polarnih područja u kolovozu je dosegnula rekordnih 21,07 °C, uz dnevni vrhunac od 21,11 °C, što zbog globalnog zagrijavanja uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva, što pod utjecajem snažnog klimatskog fenomena El Niño i intenzivnih morskih toplinskih valova oko obala Europe.
> > Temperatura mora dosegla povijesni rekord
Na velikim područjima srednje i istočne Europe u kolovozu su također zabilježeni rasprostranjeni sušni uvjeti, koji su se ponegdje zadržali još od svibnja, dok su teški uvjeti suše zabilježeni u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji.
Na sušnim područjima protoci velikih europskih rijeka bili su iznimno niski, uključujući Rajnu, Dunav, Južni Bug i Dnjepar, na kojima su zabilježeni iznimno niski protoci, dok su Visla, Glomma, Rajna, Seine i Po također dosegnuli iznimno niske razine prije nego što su se blago oporavili nakon oborina krajem kolovoza.
> > Ekstremne vrućine u Europi dovode do sve opasnije suše
Takvi uvjeti potencirali su razorne šumske požare u brojnim područjima europskog kontinenta, pa tako i na području Hrvatske.
“Kolovoz 2026. godine bio je izniman mjesec u povijesti globalnih klimatskih mjerenja. Bio je to najtopliji kolovoz, ali i najtopliji mjesec ikad zabilježen. (…) Zajedno s rekordnim globalnim temperaturama površine mora i najtoplijim ljetom dosad zabilježenim u zapadnoj Europi, ova opažanja pokazuju kako klimatske promjene uzrokuju ekstremne pojave i u atmosferi i u oceanima. Posljedice tih uvjeta sve više osjećaju zajednice, gospodarstva i ekosustavi diljem svijeta”, komentirala je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
> > Europi “gori pod nogama”: Ima li Europski parlament odgovor?
Prilagodba je pitanje opstanka
Tijekom uzastopnih toplinskih valova ovoga ljeta u Europi je zabilježeno najmanje 35 000 smrtnih slučajeva viška, pri čemu je stvarna brojka znatno veća jer nepotpuni podaci pokrivaju tek polovicu kontinenta i još ne uključuju konsolidirane podatke za kolovoz, izvijestio je The Guardian.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), smrtnost povezana s vrućinom u europskoj regiji porasla je za više od 30 % u protekla dva desetljeća.
Prema nalazima Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene (ESABCC) izravne ekonomske štete od ekstremnih vremenskih prilika na infrastrukturi i imovini u Europskoj uniji već sada iznose prosječno 45 milijardi eura godišnje.
“Kako se planet nastavlja zagrijavati, posljedice klimatskih promjena bit će sve intenzivnije, učestalije, dugotrajnije i dalekosežnije. To bi moglo sve više slabiti konkurentnost Europe, opteretiti javne proračune i povećati sigurnosne rizike. Bez odgovarajuće prilagodbe, posljedice će se gomilati, podrivajući i destabilizirajući ekonomske i društvene temelje Europe. Unatoč tome, dosadašnji napori u prilagodbi ostaju nedovoljni za sprječavanje posljedica koje je moguće izbjeći te za upravljanje rastućim klimatskim rizicima”, zaključak je Odbora.