Požari u Indoneziji bukte već mjesecima. Zrak nije siguran za disanje
U Indoneziji već mjesecima traju požari tresetišta. Zrak je zagađen i opasan za disanje. Više od 300 tisuća ljudi zatražilo je liječničku pomoć zbog respiratornih problema. Posebno su pogođena mala djeca. Problem je u klimatskim promjenama i ljudskom odnosu prema okolišu, objašnjava nam profesor Anshari sa Sveučilišta Tanjungpura na zapadnom Borneu.
Iz Indonezije proteklih mjeseci stižu apokaliptične fotografije i snimke. Sunce prekriveno žuto-narančastom dimnom izmaglicom od požara, ljudi koji 24 sata dnevno nose gas-maske i požari koji mjesecima ne jenjavaju.
U Indoneziji, točnije na otocima Sumatri i Borneu, gore tresetišta. Ti su otoci prekriveni gustim šumama i velikim tresetištima, posebno podložnima požarima tijekom sušnog razdoblja koje obično traje od travnja do listopada. Tresetišta su specifična vrsta močvarnih područja u kojima se organski materijal (mrtve biljke, mahovine, posebno tresetnica Sphagnum) nakuplja brže nego što se razgrađuje, stvarajući slojeve treseta.
Ako bismo baš bili prisiljeni rangirati, tresetišta bi bila najgori tip tla koji može gorjeti, piše NASA. U pitanju su, naime, požari koje je iznimno teško ugasiti, a stvaraju ogromnu količinu zagađenja. Procjenjuje se da u zrak emitiraju triput više sitnih zagađujućih čestica, pet puta više sumpornog dioksida, triput više organskog ugljika te dvostruko više metana i ugljičnog dioksida nego ostali požari tropskih šuma.
Regija je također pod velikim utjecajem El Niña koji je ove godine posebno jak i koji pojačava sušu i vrućinu, a što pospješuje požare. Iako se Indonezija svake godine bori s požarima, ovako jaki nisu bili od 2015., kada je također zabilježen snažan El Niño.
Požari se šire polako, a zagađenje je veliko
Kada tresetišta gore, ovi požari šire se polako i sporo, izrazito su zagađujući i izrazito ih je teško ugasiti; vatra često prodre duboko u tlo te gore razni slojevi treseta. Indonezija je inače dom 36 posto svih svjetskih tropskih tresetišta.
Požari već uzrokuju velike probleme za lokalno stanovništvo, ali i susjedne zemlje. Zatvaraju se parkovi, škole mijenjaju raspored. Dosad je više od 300 tisuća ljudi prijavilo da ima respiratorne probleme, a čak 75 tisuća slučajeva respiratornih problema prijavljeno je u djece mlađe od pet godina.
Vatra prilazi i nekim bolnicama, a prijavljeni su i slučajevi smrti novorođenčadi, a dugoročne posljedice tek se moraju vidjeti.
Na nekim dijelovima Bornea i Sumatre zabilježene su vrijednosti od čak tisuću čestica PM2,5/m2, dok se vrijednosti iznad 300 smatraju izrazito opasnima.
Gotovo čitav svijet udiše zagađeni zrak
Zagađenje zraka inače je veliki problem u svijetu. Gotovo čitav svijet – čak 99 posto svjetske populacije – udiše zrak u kojemu su koncentracije štetnih tvari iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). SZO procjenjuje da svake godine šest milijuna ljudi umire zbog onečišćenja zraka, od čega polovica od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Globalno se kvaliteta zraka pogoršava, a stručnjaci to najviše povezuju s klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem. Jedan od glavnih razloga pogoršanja kvalitete zraka u prošloj godini bili su požari, uz pješčane oluje i druge ekstremne vremenske događaje koji su učestaliji i intenzivniji zbog klimatskih promjena.
> > Nevidljivi rizik: Kako zagađenje zraka utječe na rani razvoj djece
Prema jednom istraživanju znanstvenika s londonskog King’s Collegea, zagađeni zrak može utjecati i na rani razvoj djece. Znanstvenici su utvrdili povezanost između izloženosti dušikovom dioksidu i sitnim lebdećim česticama (PM čestice) tijekom prvog tromjesečja trudnoće te slabijih rezultata u razvoju jezika u prvih 18 mjeseci života. Kod prijevremeno rođene djece učinci su izraženiji, a uočene su i razlike u razvoju motoričkih sposobnosti.
Među najčešće zabilježenim rizicima povezanima sa zagađenjem zraka su niska porođajna težina, prijevremeni porod, mrtvorođenost, manja tjelesna masa za gestacijsku dob te određene urođene anomalije.
Profesor iz Indonezije: Situacija je ozbiljna
Gusti Z. Anshari profesor je na Sveučilištu Tanjungpura na zapadnom Borneu u Indoneziji. U svom znanstvenom radu proučava upravo ono što trenutačno gori, tresetišta.
Anshari je za Klimatski portal kazao kako je situacija s požarima na Borneu izuzetno ozbiljna. Vidljivost je jako ograničena, od 100 do 400 metara. U određenim regijama, požar je zahvatio i stambene objekte, dok vjetrovi dimnu izmaglicu odnose u susjedne države, što rezultira prekograničnim zagađenjem, napisao nam je Anshari u odgovoru na naša pitanja.
Stariji i djeca posebno su pogođeni dimom, a lokalna vlada i nevladine organizacije uspostavili su tzv. “Kuće kisika” kako bi osigurali besplatni kisik osobama kojima je potreban pomoć pri disanju. U ovim centrima osobama koje pate od raznih respiratornih stanja pruža se pomoć, opisuje Anshari.
Kako Anshari u svom znanstvenom radu proučava upravo tresetišta, upitali smo ga zašto su ona toliko podložna požarima i zašto požari tako dugo traju.
Odgovor je višeslojan, objašnjava profesor Anshari, navodeći kako dio odgovora leži u promjeni namjene zemljišta. Često se, naime, tresetne šume pretvaraju u poljoprivredna zemljišta, a rade se i drenažni kanali zbog čega treset ne može zadržati dovoljno vode. Tresetne su se močvara od 1990-ih isušivale zbog izgradnje velikih kanala za navodnjavanje i odvodnju. Cilj je bila izgradnja masovnih farmi riže.
El Niño doprinosi težini situacije
Sve to doprinijelo je zapaljivosti regije jer je došlo do snižavanja podzemnih voda u tim područjima. I Anshari ističe važnost fenomena El Niño. Radi se, naime, o klimatskom obrascu koji se prirodno pojavljuje i koji se povezuje sa zagrijavanjem površine oceana u središnjem i istočnom tropskom Tihom oceanu. Javlja se u prosjeku svakih dvije do sedam godina i obično traje od devet do dvanaest mjeseci.
El Niño je ove godine posebno snažan i uzrokuje dugotrajne suše na Sumatri i Borneu, što pak dovodi do manjka vode u isušenim tresetištima.
> > Počeo je El Niño. Što to znači?
Zanimalo nas je i događaju li se ovakvi požari svake godine. Anshari navodi kako do njih dolazi svake godine, ali ističe kako su najjači požari povezani s ekstremnim El Niño događajima – poput požara 1982., 1997. i 2015. godine. No, ove godine situacija je posebno teška.
“Čini se kako je ovaj El Niño posebno težak i uzrokuje ekstremne suše na Sumatri i Kalimantanu (indonezijski naziv za Borneo, op.ur.). Vlada je sporo odgovorila na požare, dok je praksa korištenja vatre za raščišćavanje zemljišta raširena. Dodatno, ne postoje financijski poticaji za pojedince koji za raščišćavanje zemljišta ne koriste vatru. Zapravo, trošak korištenja vatre je poprilično nizak. Moguće je da su ljudi motivirani jedino osobnim interesima i da nisu svjesni posljedica po okoliš, ljudski život i životinje ili su njih nesvjesni”, zaključuje Anshari.
Indonezija već desetljećima ima problema s ovakvim tipom požara, još iz vremena Suharta, kada su velika područja na Kalimantanu otvorena za sječu stabala, plantaže i velike razvoje projekte, piše BBC. Brojni znanstvenici ističu kako je ovaj problem povezan s ljudskom aktivnošću.
Iako je ove godine El Niño posebno jak, isušivanje tresetišta i raskrčivanje šuma za plantaže uljnih palmi, kao i velika, industrijska sječa drveća okoliš čine pogodnijim za ovakve katastrofe.
“Ključno je naglasiti da je izvor požara antropogenog podrijetla. Vatra se koristi za krčenje zemljišta u poljoprivredne svrhe, recimo, za sadnju uljanih palmi, kako bi se potvrdilo vlasništvo nad zemljištem i kako bi se riješili sporovi oko korištenja zemljišta”, zaključuje Anshari.