Lobist automobilske industrije ugurao se u Europski parlament. Sad radi na zakonu koji im je jako važan

Čovjek koji godišnje zarađuje 120 tisuća eura od automobilske industrije je u Odboru za industriju, istraživanje i energiju Europskog parlamenta (ITRE) izabran za izvjestitelja o predloženim izmjenama zakona koji će regulirati istu tu automobilsku industriju.

Kako u zajedničkom istraživanju otkrivaju DeSmog i češki portal Denik Referendum, češki zastupnik u Europskom parlamentu Filip Turek će ispred ITRE-a sudjelovati u radu na izmjenama Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), iako postoje ozbiljne dvojbe oko toga čije će interese Turek u tom procesu zastupati.

Što je CBAM?

Svrha CBAM-a je poticanje čišće industrijske proizvodnje izvan Europske unije. Radi se o mehanizmu koji je zapravo carina na proizvode koji ulaze u Europsku uniju, a koja je temeljena na količini emisija stakleničkih plinova otpuštenih u proizvodnom procesu tih proizvoda.

Drugim riječima, CBAM služi da “prljaviji” proizvodi, nastali van Unije pa stoga i van dosega EU dekarbonizacijskih standarda i klimatskih ciljeva, ne bi mogli biti cjenovno povoljniji od domaćih, “čistijih” proizvoda. CBAM za uvoznike predstavlja i dodatno administrativno opterećenje, jer moraju podnositi izvještaje o emisijama stakleničkih plinova nastalih tijekom proizvodnje robe koju uvoze na tržište EU.

Među glavnim protivnicima CBAM-a je upravo automobilska industrija, koja se žali da će im ovaj mehanizam povećati cijenu proizvodnje, jer će rasti cijena uvoznih sirovina poput željeza, čelika i aluminija.

Iako CBAM nije još u potpunosti stupio na snagu, jer se, kao i većina EU propisa, počinje primjenjivati postupno kako bi industrija dobila vrijeme za prilagodbu, Europska komisija je u veljači najavila da će ga reformirati. Dio je to Komisijine inicijative za poticanje konkurentnosti, kojom se de facto odustaje od dijela klimatskih politika ranije usvojenih u okviru Europskog zelenog plana.

>>> Europska unija odustaje od ključnog klimatskog cilja?

Čije interese Turek zastupa – građana koji su ga izabrali ili industrije koja ga plaća?

Europska komisija tako predlaže, kako kažu, pojednostavljivanje regulative s ciljem da od novih pravila izuzme male uvoznike. Namjera im je iz CBAM-a izuzeti sve one koji godišnje na EU tržište uvoze manje od 50 tona robe.

“U pitanju su uvoznici koji uvoze male količine CBAM robe te predstavljaju vrlo male količine ugrađenih emisija koje u EU ulaze iz trećih zemalja. To znači zadržavanje oko 99 posto emisija u obujmu CBAM-a, dok istovremeno izuzimamo 90 posto uvoznika”, priopćeno je u veljači iz Europske komisije.

Međutim, još uvijek je otvoreno pitanje kako će točno izgledati sam tekst prijedloga izmjene uredbe o CBAM-u. Proces izrade prijedloga izgleda slično kao i proces donošenja zakona u državama članicama: Europska komisija daje prijedlog te ga upućuje resornim odborima u Europskom parlamentu, koji mogu predložiti vlastite intervencije prije nego konačan prijedlog dođe na glasanje pred sve zastupnike.

U tom procesu protivnici CBAM-a imaju priliku da dodatno oslabe ovu regulaciju, uvedenu kako bi se osiguralo ispunjavanje klimatskih ciljeva Europske unije, tj. dosezanje neto nulte stope emisija do sredine stoljeća.

Češki eurozastupnik Filip Turek stoga će kao izvjestitelj ispred Odbora za industriju, istraživanje i energiju imati priliku gurati amandmane koji pogoduju automobilskoj industriji, od koje, kako sam priznaje, mjesečno prima 10 tisuća eura za konzultantske usluge.

DeSmog i Denik Referendum pokušali su od Tureka doznati kakve točno konzultantske usluge pruža automobilskoj industriji te kome ih točno pruža, ali Turek je ignorirao njihove upite. Međutim, poznato je kako Turek smatra da nije ni u kakvom sukobu interesa; to je napisao u izjavi koju je morao predati Parlamentu.

Turekov sukob interesa je, međutim, sasvim evidentan. Osim što od automobilske industrije zarađuje iznos koji je otprilike isti kao i plaća koju kao eurozastupnik dobiva od EU, Turek se od početka svog mandata u Europskom parlamentu redovito sastaje s lobistima automobilske industrije i cehovskim organizacijama koje predstavljaju interese proizvođača automobila.

“Turek savjetuje automobilsku industriju, kao eurozastupnik je imao brojne susrete lobistima automobilske industrije, a sada ima ključnu ulogu u donošenju odluka o propisima koji su jako važni automobilskoj industriji”, objašnjava Olivier Hoedeman iz nevladine organizacije Corporate Europe Observatory.

On je u razgovoru za Denik Referendum kazao da je imenovanje Tureka izvjestiteljem ispred ITRE-a “katastrofa za integritet klimatskih politika Europske unije”, zbog čega smatra da bi ga trebalo smijeniti s te funkcije.

Voli automobile, Trumpa i naciste

Filip Turek je u Europski parlament izabran 2024. godine, a političku karijeru započeo je samo dvije godine ranije. U tom kratkom vremenu uspio je postati jedan od kontroverznijih političara u Češkoj.

Turek je zaljubljenik u automobile; bio je profesionalni vozač trkaćih automobila, a za život je, među ostalim, zarađivao popravljanjem i iznajmljivanjem vozila. Skuplja old timere te je osnivač i predsjednik fan kluba Jaguarovih automobila.

Tijekom pandemije kovida-19 njegova je tvrtka u Češkoj prodavala lažne lijekove. No pitanje stvarnih izvora njegovih prihoda, kako prenosi Denik Referendum, pomalo je nejasno; postoji nerazmjer između Turekovih prihoda i zarade koje njegove tvrtke evidentiraju u financijskim izvještajima.

Od 2022. u domovini je poznat kao online influencer. Europski zeleni plan mu je bio česta meta napada; nazivao ga je “jednom od najvećih prevara u povijesti”. Bunio se protiv namjere europskih institucija da nakon 2035. zabrane prodaju novih vozila pogonjenih fosilnim gorivima (što je još jedna klimatska politika od koje EU u ovom mandatu europskih institucija, kako se čini, namjerava odustati), kao i regulativi koja bi trebala ograničiti curenje metana iz industrijskih postrojenja.

U Europski parlament izabran je na koalicijskoj listi ekstremne desnice, koju su činile stranke Přísaha i Motoristički savez. Danas je počasni predsjednik Motorističkog saveza. Tijekom predizborne kampanje otkriveno je više starih fotografija na kojima Turek pozira s nacističkim znakovljem, kao i fotografija na kojoj pozdravlja nacističkim pozdravom. On, naravno, tvrdi da nije neonacist, već samo kolekcionar nacističkih memorabilija.

S obzirom na opisani ideološki sklop, nije iznenađujuće da se povezao i s američkom Zakladom Heritage. U pitanju je kontroverzna organizacija koja je za Donalda Trumpa izradila plan rasturanja američkih državnih institucija s ciljem divlje tržišne deregulacije, notorni Projekt 2025. S njihovim je članovima Turek u siječnju u Washingtonu razgovarao o odnosima EU i SAD-a s posebnim naglaskom na politike kojima se regulira automobilska industrija. Na put u glavni grad SAD-a je Turek otišao kako bi nazočio Trumpovoj inauguraciji.

Podsjećamo, nedavno smo pisali o interesu Zaklade Heritage da se pozabavi pokušajem urušavanja Europske unije. U tome im pomažu organizacije Ordo Iuris iz Poljske i MCC iz Mađarske.