Zašto su traktori opet u Briselu?
Europski poljoprivrednici prosvjedovali su prošli tjedan u Briselu zbog prijedloga Europske komisije da se Zajednička poljoprivredna politika integrira u jedinstven fond s drugim EU fondovima.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) najdugovječnija je politika Europske unije. Nastala je u ranom periodu europske integracije, 1962. godine, iz potrebe da se u poslijeratnoj Europi poveća proizvodnja hrane i obnovi poljoprivreda te poveća životni standard poljoprivrednika.
Šezdesetak godina kasnije, jedan od ciljeva je i zaštita, odnosno obnova okoliša te usklađenost Zajedničke poljoprivredne politike s klimatskim ciljevima Europske unije. Naime, poljoprivreda je, uz energetiku, gospodarska grana koja najviše pridonosi nakupljanju stakleničkih plinova u atmosferi, odnosno zagrijavanju Zemlje.
Ujedno je i jedna od najvećih te najizazovnijih stavki Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), odnosno dugoročnog proračuna Europske unije. Oko trećine aktualnog proračuna otpada na Zajedničku poljoprivrednu politiku, oko 380 milijardi eura, a poljoprivreda je bila jedna od središnjih tema kampanje uoči posljednjih izbora za Europski parlament; dio izbornog uspjeha ekstremne desnice pripisuje se upravo kooptiranju prosvjeda poljoprivrednika koji od kraja 2023. godine niču diljem Europe.
Prošlog tjedna poljoprivrednici su opet prosvjedovali u Briselu zbog prijedloga Europske komisije da se Zajednička poljoprivredna politika integrira u jedinstven fond s drugim EU fondovima. Što je uopće ZPP i kako teku pregovori o poljoprivrednoj politici u novom proračunskom razdoblju? Što traže poljoprivrednici? Na ta ćemo pitanja odgovoriti u nastavku ovog teksta.
> > Kako Europska komisija vidi budućnost europske poljoprivrede?
Europska poljoprivreda na dva stupa
Zajedničkom poljoprivrednom politikom upravlja se na europskoj razini, a financira se sredstvima iz proračuna Europske unije. Svaka zemlja članica dužna je izraditi vlastiti strateški plan u okviru ZPP-a.
ZPP se financira se iz dvaju fondova: iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) financiraju se izravne potpore i tržišne mjere, a iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj financira se, kao što ime govori, ruralni razvoj – to su takozvana “dva stupa” Zajedničke poljoprivredne politike.
Potporama se osigurava stabilnost prihoda poljoprivrednicima. Tržišne mjere odnose se na rješavanje kriznih situacija kao što su, na primjer, nagli pad potražnje zbog zabrinutosti za zdravlje ili pad cijena zbog privremeno prekomjerne ponude na tržištu. Mjere ruralnog razvoja odnose se na nacionalne i regionalne programe za rješavanje posebnih potreba i izazova s kojima su ruralna područja suočena.
Potpore se isplaćuju u dva oblika, a najvažniji oblik, na koji odlazi više od 70 posto sredstava ZPP-a, su izravna plaćanja. To je godišnja potpora za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj. Istovremeno je to “nagrada” za pružanje javnih usluga koje obično nisu tržišno isplative, kao što je briga o selu i okolišu. Vezana plaćanja u poljoprivredi predstavljaju ciljanu potporu za poljoprivredne proizvode koji su strateški važni ili posebno ranjivi, a poljoprivrednici su plaćeni po jedinici proizvoda.
Međutim, kako smo pisali, okolišne organizacije, brojni znanstvenici i ekonomisti desetljećima kritiziraju oba oblika potpora jer potiču intenzivnu poljoprivredu štetnu za okoliš. Dodatno, više od 80 posto europskog novca za poljoprivredu ubire 20 posto najvećih poljoprivrednika. Prije četiri godine više od 3600 znanstvenika potpisalo je izjavu kojom su poručili da ZPP ne uspijeva zaštititi bioraznolikost, klimu i tlo, a doprinosi i socio-ekonomskim izazova pa bi je trebalo mijenjati.
> > Zelene grupe i stočarski lobiji složili se da trebamo jesti manje mesa
O promjenama
Dugoročni proračun Europske unije donosi se na razdoblje od sedam godina. Europska komisija zadužena je za sastavljanje prvog prijedloga dugoročnog proračuna, a o njemu se moraju usuglasiti i Vijeće Europske unije te Europski parlament. Prijedlog nacrta novog proračuna očekuje se u srpnju ove godine, a o njemu se pregovara već neko vrijeme.
Zajednička poljoprivredna politika donosi se u skladu s dugoročnim proračunom, također na razdoblje od sedam godina. Aktualni ZPP je, dakle, na snazi do kraja 2027. godine. Trebao je stupiti na snagu 2021. godine, ali zbog pandemije kovida-19 i složenosti pregovora nova su pravila na snagu stupila tek 2023. godine. Europska komisija bi zakonodavni prijedlog nove poljoprivredne politike Europske unije od 2028. do 2034. godine trebala objaviti u srpnju ove godine, nakon dovršenih konzultacija o novom dugoročnom proračunu.
> > Klima i okoliš u novom europskom proračunu: Što je na tanjuru?
Europska komisija je krajem veljače objavila Komunikaciju “Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru”, kao i Viziju za poljoprivredu i hranu do 2040. i dalje, temeljenu na Strateškom dijalogu o budućnosti poljoprivrede u Europskoj uniji.
Vizija povjerenika za poljoprivredu i hranu Christophea Hansena usmjerena je na mlade, koje planira privući obećanjem o boljim prihodima i poticajima. Najavljena je izmjena Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a Komisija će predstavila i Strategiju generacijske obnove, posebno usmjerenu na mlade.
> > Kako Europska komisija vidi budućnost europske poljoprivrede?
Poljoprivrednici su opet u Briselu
Za europske poljoprivrednike 2023. je bila teška godina. Ekstremne vremenske prilike – suše, poplave, toplinski valovi – pogodile su različite dijelove Europe i uništile usjeve. Ekstremne ekonomske prilike, poput inflacije i visoke cijene energije, povećale su troškove proizvodnje. Europsko gospodarstvo paralelno se suočavalo s posljedicama pandemije kovida-19 i posljedicama rata u Ukrajini, koji je poremetio opskrbu žitaricama, energijom i umjetnim gnojivima.
U tim uvjetima je na snagu stupila aktualna Zajednička poljoprivredna politika. Da bi ispunila zacrtane klimatske ciljeve, Europska unija pokušala je u sklopu ZPP-a 2023. godine izravna plaćanja u poljoprivredi povezati s mjerama za očuvanje okoliša i bioraznolikosti.
Nagomilano nezadovoljstvo poljoprivrednika kulminiralo je valom prosvjeda u prvoj polovici prošle godine. Zahtijevajući poštene cijene za svoje proizvode, veću podršku državnih vlasti, održiviji pristup poljoprivrednim praksama i administrativno rasterećenje, stotine tisuća poljoprivrednika izašlo je u veljači 2024. godine na ulice u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i drugim zemljama, uključujući Hrvatsku. Prosvjedi su eskalirali na ulicama Brisela. Oko 900 traktora zagušilo je promet nedaleko od mjesta na kojem se održavao sastanak europskih ministara poljoprivrede o krizi u tom sektoru. Policija i poljoprivrednici su se sukobili, prosvjednici su bacali boce i jaja, palili gume, a policija je odgovorila vodenim topovima.
> > Protesti poljoprivrednika oživjeli su dezinformacije o klimatskoj krizi
Početkom svibnja ove godine Europska komisija predstavila je novi prijedlog Uredbe kojom se pojednostavljuje provedba Zajedničke poljoprivredne politike, s naglaskom na smanjenje administrativnih zahtjeva za poljoprivrednike i nacionalne institucije država članica. Sredinom svibnja u Briselu se sastao Europski odbor za poljoprivredu i hranu (EBAF) kako bi raspravljao o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2027. godine. Članovi Odbora prvi put su s povjerenikom Hansenom razgovarali o reformi ZPP-a.
Prijedlog Komisije da se Zajednička poljoprivredna politika integrira u jedinstven fond s drugim EU fondovima rezultirao je novim prosvjedom poljoprivrednika u Briselu, godinu dana nakon velikih poljoprivrednih prosvjeda u tom gradu, a ovaj put poručuju – “ne dirajte ZPP”. U organizaciji najnovijih demonstracija opet su sudjelovali i ekstremno desne udruge i think tankovi, poput Mathias Corvinium Collegiuma, koji je osnovao režim mađarskog predsjednika Viktora Orbána.
Prema Europskom zelenom planu, EU bi do 2050. godine trebala postati ugljično neutralna. Poljoprivrednici bi trebali posvetiti 4 posto svog obradivog zemljišta neproduktivnim svrhama i smanjiti upotrebu gnojiva za 20 posto.
Kao odgovor na proteste, EU je već povukla politike vezane za smanjenje uporabe pesticida te je odgodila provedbu cilja da poljoprivrednici ostave dio zemljišta neobrađenim radi poboljšanja bioraznolikosti.