Povjerenik za klimu: Prilagodba mora postati EU prioritet
Ulaganje u prilagodbu na posljedice klimatskih promjena mora postati prioritet, inače će cijena koju će Europska unija u konačnici platiti biti puno veća od cijene prilagodbe, poručuje europski povjerenik za klimu Wopke Hoekstra.
“Mislim da nam je stvarnost dovoljno puta pokazala da trošenje na prilagodbu nije luksuz. Kristalno je jasno da je u pitanju nužnost.”
Kazao je to povjerenik Europske komisije za klimu Wopke Hoekstra u intervjuu za briselski Politico. Ovoga smo ljeta, naglašava Hoekstra, vidjeli kako izgledaju posljedice klimatskih promjena: rekordni toplinski valovi, dugotrajna suša, problemi u vodoopskrbi, razorni požari…
Takvi vremenski ekstremi očekivana su i predvidiva posljedica klimatskih promjena izazvanih emisijama stakleničkih plinova. Zdravstvena i materijalna šteta koju nanose je ogromna.
Godišnji EU prosjek je oko 45 milijardi eura štete. Ove godine će ta brojka biti značajno veća; mogla bi dosegnuti čak 180 milijardi eura i tako poništiti čitav gospodarski rast Europske unije.
> > Desetljeće nečinjenja: Kako je birokracija “pojela” prilagodbu
Adaptacijske mjere su nedvojbeno skupe. Ali još je skuplje ne raditi ništa.
“Nitko od nas nema u dvorištu stablo na kojem raste novac. Ali na koncu, budžet je odraz vaših političkih prioriteta. Požari i poplave nam govore kako bi nam bilo bolje da nam ovo postane prioritet, inače će cijena koju ćemo na koncu platiti biti puno veća, u smislu zdravstvenih učinaka, ekonomskih učinaka, društvenih učinaka”, kaže europski povjerenik za klimu.
Prema računici Europske komisije, cijena adaptacije na klimatske promjene na razini EU je oko 70 milijardi eura godišnje. Trenutačno se u te svrhe u EU ukupno troši oko 29 milijardi eura godišnje.
Projekcije i računice različitih relevantnih institucija pokazuju da su izdvajanja za adaptaciju na klimatske promjene i prevenciju daljnjeg zatopljenja itekako smislene i financijski odgovorne [1, 2, 3]. Ne samo da štede novac, već i stvaraju novu gospodarsku vrijednost.
Problem je, međutim, što rezultati nisu vidljivi odmah, već je povrat na uloženo vidljiv tek kroz dulji vremenski rok. Političari su, pak, skloni kratkoročnijem razmišljanju jer im je važno da rezultati njihovog rada biračima postanu što prije vidljivi.
Može biti samo gore
Wopke Hoekstra ima poruku za države koje propuštaju investirati u prilagodbu na život u sve toplijem svijetu: “Nemojte se iznenaditi kad ekonomska šteta bude samo rasla, i rasla, i rasla.”
Europska komisija trenutačno izrađuje objedinjeni adaptacijski paket za Europsku uniju, koji bi trebao biti predstavljen do kraja ove godine. Cilj je stvoriti zajednički plan, razjasniti koja je razina vlasti za što odgovorna te osigurati da se o adaptaciji vodi računa prilikom donošenja svih relevantnih političkih i infrastrukturnih odluka.
“Ne možemo si priuštiti da nam ljeto 2027. ili ljeto 2028. bude još jedna otrežnjujuća opomena. Dosta nam je toga. Znamo što se događa. Znamo što dolazi. Ne možemo se nadati da će rezultati biti bolji ako nastavimo raditi istu stvar. To bi bilo naivno i, po mom mišljenju, neprihvatljivo”, kaže Hoekstra za Politico.
EU zaokret oko klime
Međutim, dok povjerenik za klimu naglašava ozbiljnost situacije, njegovi kolege u Europskoj komisiji stalno traže nove načine derogiranja klimatskih politika u ime poticanja gospodarstva i konkurentnosti.
Razvodnjavaju se zakoni i mehanizmi poput sustava trgovanja emisijama, koji bi trebali služiti da natjeraju tvrtke na dekarbonizaciju. Mijenjaju se nacionalni i europski dekarbonizacijski ciljevi, kako bi se dopustilo više i dulje zagađivanje Zemljine atmosfere. Odustaje se od ranije prihvaćenih legislativnih mjera zaštite okoliša.
Do ove promjene u odnosu Europske komisije prema klimatskim promjenama došlo je nakon izbora za Europski parlament 2024. godine, koji su rezultirali jačanjem ekstremne desnice, čiji su zastupnici skloni poricanju realnosti klimatske krize te zagovaranju korporativnih interesa.
> > Veliki zaokret Europske unije: uz krupne korporacije i ekstremnu desnicu, protiv klime i okoliša
Fokus Europske komisije u drugom mandatu Ursule von der Leyen tako su postali “pojednostavljivanje propisa” i “poticanje konkurentnosti”, što bi trebalo osigurati gospodarski rast. U praksi to znači povlačenje pred zahtjevima snažnih korporativnih lobija, kojima najviše smetaju upravo klimatske politike – jer velikim zagađivačima poskupljuju poslovanje i tjeraju ih na razmišljanje o održivosti.
> > EU zbog američkog pritiska ublažava pravila o emisijama metana