Kako je povjerenik za klimu oslabio europske klimatske ciljeve
Europska unija bi do 2040. trebala smanjiti emisije stakleničkih plinova za 90 posto s obzirom na razine iz 1990. godine. Međutim, povjerenik Europske komisije za klimu u misiji je da taj cilj – oslabi. Sve je više otpora prema tom planu pa Europska komisija razmatra načine za razvodnjavanje klimatskih ciljeva, tj. pokušava izaći u susret željama velikih zagađivača.
Još u ožujku pojavili su se medijski napisi da je povjerenik Europske komisije za klimu, nultu neto stopu emisija i čisti rast Wopke Hoekstra dobio zadatak da razvodni klimatski cilj koji je Europska unija postavila do 2040. godine – smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto u odnosu na 1990. godinu.
Naime, Europska unija se donošenjem Europskog zakona o klimi 2021. godine pravno obvezala postati klimatski neutralna do 2050. godine, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Prije dvije godine usvojen je prijedlog Komisije da se europske emisije stakleničkih plinova smanje za 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. godinu. Početkom veljače ove godine predstavljen je, pak, međucilj do 2040. godine.
Komisija je tada Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija uputila dokument pod nazivom “Osiguravajući našu budućnost – EU klimatski cilj 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti 2050. uz izgradnju održivog, pravednog i prosperitetnog društva”.
Konačan prijedlog Komisija bi trebala predstaviti 2. srpnja, navodi Reuters, iako je inicijalno bio predviđen za prvi kvartal ove godine. Do odgode je došlo zbog političkih pritisaka, primarno desnih vlada članica Europske unije.
Iako pobunu predvodi Italija, gdje je na čelu ekstremna desnica, stranka Braća Italije, konačna odluka ovisila je o Njemačkoj, koja je još uvijek najbogatija i najutjecajnija članica Unije. Prema pisanju Politica, Hoekstra je zadatak uspješno priveo kraju, odnosno uspio je uvjeriti novu koalicijsku vladu Njemačke da podrži mjere koje će oslabiti klimatske ciljeve EU-a.
> > Europska unija odustaje od ključnog klimatskog cilja?
Opasan kompromis za 2040.
Njemačka demokršćanska stranka CDU, koja je dobila izbore u veljači i zajedno sa socijaldemokratima iz stranke SPD formirala novu njemačku vlast, ujedno je i najvažnija sastavnica Europske pučke stranke pa time i najutjecajnija politička stranka u Europskoj uniji. Iz njihovih redova dolaze predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, kao i predsjednik EPP-ove grupacije u Europskom parlamentu Manfred Weber.
Europski povjerenik za klimu uspio je, dakle, novu njemačku vladu, predvođenu šefom CDU-a Friedrichom Merzom, uvjeriti da podrži oslabljeni klimatski cilj do 2040. godine. Kako bi osigurala podršku država članica, od kojih mnoge smatraju da je u ovom trenutku važnije poticati konkurentnost europskog gospodarstva i ulagati u obranu Europe, nego se baviti prevencijom klimatske štete, Komisija u prijedlog planira uključiti i međunarodne ugljične kredite – mehanizam koji državama i kompanijama omogućava da štetu koju proizvode emisijama stakleničkih plinova u Europskoj uniji kompenziraju ulaganjem u, primjerice, sadnju šuma na drugom kraju svijeta ili u tehnologiju za hvatanje i pohranu ugljika iz zraka (CCS).
Takav kompromis dugoročno nema baš puno smisla. Nedavna analiza OECD-a i UN-a pokazuje da će BDP po glavi stanovnika u razvijenim državama biti znatno veći ako provedemo zelenu tranziciju, nego ako budemo odugovlačili s politikama kojima se pokušavaju smanjiti emisije. Dodatno, takozvano offsetanje emisija sadnjom šuma često je razotkriveno kao obmana koja ne doprinosi postizanju klimatskim ciljevima [1, 2], a CCS tehnologija, koju zagovaraju propagandisti industrije fosilnih goriva, nije dovoljno razvijena da bi mogla imati značajniji dekarbonizacijski učinak.
> > OECD i UN: Klimatske politike i zelena tranzicija donose ogromni gospodarski rast
Europski znanstveni savjetodavni odbor
“Cilj smanjenja emisija za 2040. godinu od 90 do 95 posto je ostvariv i u strateškom je interesu Europe. Moramo smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, a potrebne tehnologije su u velikoj mjeri dostupne. Odgađanje akcije ili oslanjanje na međunarodne ugljične kredite značilo bi propuštanje ključnih prilika za modernizaciju gospodarstva EU-a, stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i jačanje pozicije Europe kao predvodnice u čistim tehnologijama”, riječi su profesorice Jette Bredahl Jacobsen, članice Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.
Izjava Bredahl Jacobsen dio je preporuka Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene (ESABCC) za postavljanje europskog klimatskog cilja do 2040. godine, a koje su objavljene prije tri dana. Odbor tvrdi da mehanizam međunarodnih kredita kao zamjene za smanjenje europskih emisija može naštetiti europskom gospodarstvu jer preusmjerava resurse ključne za transformaciju gospodarstva.
Samo 16 posto ugljičnih kredita izdanih u sklopu različitih programa ugljičnog kreditiranja dosad je dovelo do stvarnog smanjenja emisija, navodi Odbor u preporukama.
Europska komisija ignorira, dakle, preporuke savjetodavnog odbora Europskog parlamenta i vijeća. Drugim riječima, Europska unija propušta priliku da zaista postane globalni predvodnik u zelenoj tranziciji, odustajući od ranije deklariranih ambicija da bi udovoljila desnim strujama u EU-u, osnaženima nakon lanjskih europarlamentarnih izbora.