Bilješke za borbu protiv klimatskih promjena – dobre vijesti iz 2024.

Godina za nama najtoplija je otkako postoje mjerenja – globalna prosječna temperatura u 2024. godini prelazila je 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Klimatske promjene uzrokuju sve više ekstremnih vremenskih događaja koji odnose živote i domove stotina tisuća ljudi. Bioraznolikost i prirodni resursi su, pod teretom ljudskog utjecaja, sve ugroženiji.

Čitajući vijesti koje stižu s područja klimatske borbe, nije lako izdvojiti one koje bi probudile optimizam. Svijet, naime, uistinu ne čini dovoljno da bi se prilagodio sve toplijim vremenskim uvjetima. Tako su konferencije Ujedinjenih naroda, ona klimatska te ona o bioraznolikost, i 2024., kao i prethodnih godina, rezultirale nedovoljno ambicioznim i traljavim dogovorima, o čemu smo izvještavali.

Međutim, ima pozitivnih pomaka, što pokazuje da je svijet zakoračio u zelenu tranziciju te da borba protiv klimatskih promjena postaje sve važnija i prisutnija tema u javnom prostoru. Za kraj godine fokusirali smo se upravo na te pozitivne pomake. U tome su nam pomogle organizacije Greenpeace Hrvatska i Zelena akcija, koje su s nama podijelile primjere borbe protiv klimatskih promjena u Hrvatskoj i svijetu koje smatraju najuspješnijima u proteklih 12 mjeseci.

Rastu obnovljivi izvori energije

Pomak nabolje zabilježen je na području obnovljivih izvora energije (OIE). Prema izvješću koje je objavljeno u svibnju, korištenje OIE raste; oko 30 posto globalne potrošnje električne energije zadovoljeno je zahvaljujući obnovljivim izvorima energije.

Svjetska organizacija za energiju (IEA) procjenjuje kako je svijet dodao 50 posto više obnovljivih kapaciteta (510 gigavata) u 2023. nego godinu ranije. Najviše raste korištenje solarne energije; u tome prednjači Kina, a slijede SAD i Europa. Na temelju dosadašnjeg tempa ulaganja i smjera javnih politika, procjenjuje se da će na svijetu do 2028. godine biti instalirano 7800 gigavata obnovljivih izvora energije. IEA također prognozira da će svjetska potražnja za fosilnim gorivima dosegnuti vrhunac do kraja desetljeća.

Padaju troškovi opreme i materijala za proizvodnju čiste energije – nakon porasta u postpandemijskom periodu, u silaznom su trendu već neko vrijeme. U prvoj polovici 2024. cijene solarnih panela pale su za 20 posto, cijene baterija za 10 posto dok su cijene opreme za vjetroturbine niže za 5 posto.

Vijest da je ove godine rast energije iz obnovljivih izvora prvi put nadmašio fosilna goriva ističe i Zelena akcija.

“Sedam zemalja diljem svijeta sada gotovo u potpunosti koriste obnovljivu električnu energiju. Albanija, Butan, Etiopija, Island, Nepal, Paragvaj i Demokratska Republika Kongo dobivaju najmanje 99,7 posto svoje energije iz energije vjetra, sunca, vode ili geotermalne energije”, kažu nam.

Naglašavaju da je Velika Britanija krajem rujna zatvorila svoju posljednju elektranu na ugljen, čime je ispunjeno obećanje iz 2015. o njegovom ukidanju, kada je taj energent osiguravao 30 posto energije. Između siječnja i listopada ove godine vjetar je kao najveći izvor energije osigurao oko 25 do 30 posto ukupne opskrbe.

Svemu tome valja dodati i kako sve više ljudi kupuje električne automobile, a sve više studija, poput ove o kojoj smo ranije pisali, pokazuje da prelazak na električna vozila zaista smanjuje zagađenje zraka.

Brojna postignuća događaju se i po pitanju pohrane energije, naročito kada je riječ o istraživanju i primjeni natrijevih baterija.

Zagađivači pred sudovima diljem svijeta

Klimatska akcija nastavlja se odvijati na sudovima gdje se građani diljem svijeta nastoje izboriti za pravo na čist i zdrav okoliš, kao i za to da fosilne kompanije i države odgovaraju za zagađenje i nedjelovanje.

Zelena akcija tako ističe da su povijesno važna bila saslušanja na temu klimatske pravde na Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Tijekom dva tjedna prosinca predstavnici više od 100 zemalja i organizacija pacifičkih otoka, na čelu s državom Vanuatu, iznosili su argumente o tome tko bi trebao snositi pravnu odgovornost za pogoršanje klimatske krize. Sada je na Sudu da te argumente razmotri.

“Zahvaljujući kampanji, koju su studentice i studenti prava pacifičkih zemalja pokrenuli još 2019., Opća skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom se od Međunarodnog suda traži savjetodavno mišljenje o tome što točno međunarodno pravo zahtijeva od država da učine u vezi s klimatskim promjenama i kakve bi trebale biti posljedice za države koje štete klimi”, kažu u Zelenoj akciji te dodaju da mišljenja suda, iako nisu pravno obvezujuća, imaju težinu te će vjerojatno postaviti okvir za buduće pravne slučajeve koji se odnose na klimatsku pravdu.

Iz Greenpeacea se nadovezuju slučajem najvišeg svjetskog suda za oceane, Međunarodnog suda za pravo mora (ITLOS), koji je u svojem savjetodavnom mišljenju utvrdio da su emisije stakleničkih plinova oblik onečišćenja mora prema Konvenciji UN-a te da su države obvezne smanjiti emisije i ograničiti porast temperature na ne više od 1,5 °C .

“To podrazumijeva provedbu svih potrebnih mjera za ublažavanje klimatskih promjena, regulaciju poslovnih aktivnosti te obnovu i jačanje sposobnosti prilagodbe ekosustava. Zemlje koje ne ispune te obveze se mogu smatrati odgovornima. Ta je presuda velika pobjeda u zaštiti i očuvanju morskog okoliša”, zaključuju.

Značajnom smatraju i bitku udruženja žena starije životne dobi za zaštitu klime iz Švicarske, koja je poduzela pravne mjere protiv svoje države zbog kršenja ljudskih prava starijih osoba time što nije postavila adekvatne klimatske ciljeve. Početkom travnja Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio je značajnu odluku koja se može smatrati povijesnom pobjedom za sve generacije.

“Presuda je legendaran trenutak za klimatsku pravdu na globalnoj razini jer potvrđuje da je zaštita klime ljudsko pravo. U svojoj presudi ESLJP postavlja posebne zahtjeve kojih se države članice moraju pridržavati kako bi ispunile svoje obveze u vezi s ljudskim pravima. Unatoč tome, švicarski je parlament u lipnju glasovao za odbacivanje presude Europskog suda za ljudska prava, i odlučio je ne pridržavati je se, uz argument da Švicarska već ima učinkovitu strategiju klimatskih promjena”, ističu iz Greenpeacea.

Dodajmo i da je država Havaji proglašena krivom za kršenje ustava zbog upravljanja prometnim sustavom na način koji šteti klimi te narušava pravo djece na čisto i zdravo okruženje. Sud u Ekvadoru presudio je da je zagađenje prekršilo prava rijeke Machángara, koja prolazi kroz njihov glavni grad Quito. Važna sudska bitka izborena je i na azijskom kontinentu – Ustavni sud Južne Koreje donio je presudu u kojoj je dao za pravo mladim klimatskim aktivistima koji su tvrdili da su klimatski ciljevi te države protuustavni.

Naš čovjek na terenu*

Hrvatska je i ove godine iskusila ekstremne klimatske događaje čiji se intenzitet s promjenom klime pojačava. Toplinski valovi i poplave obilježili su 2024., a požari su i ove sezone harali Dalmacijom. Jaka bura i snijeg u Lici za kraj godine stvarali su poteškoće u prometu i opskrbi strujom za neka od tamošnjih naselja. U Žrnovnici pored Splita je, neuobičajeno za zimu, harao požar.

Unatoč vidljivim znacima da se klima mijenja, smjer koji je država zacrtala u prijedlogu novog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana do 2030. polaže nade u fosilna goriva te ignorira potencijal za proizvodnju struje iz Sunčeve energije. Kada je riječ o borbi za bolju klimu, očuvanje resursa i čišći okoliš, građani i organizacije civilnog društva postižu puno bolje rezultate nego država.

Obje organizacije koje smo kontaktirali ističu slučaj rijeke Une, koju su građani i niz ekoloških organizacija u zemlji i regiji ljetos obranili od pokušaja ilegalne izgradnje male hidroelektrane. Pritisak javnosti se isplatio pa je taj štetni projekt obustavljen, a inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata zabranila je daljnje radove na hidroelektrani.

Pitanje Une u hrvatskoj javnosti potaknulo je raspravu o malim hidroelektranama; koliko se one uopće isplate graditi te mogu li se, radi svog štetnog utjecaja na rijeke, uopće smatrati obnovljivim izvorom energije. Cijeli slučaj opsežno smo pratili na Klimatskom portalu (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7).

Osim samog prelaska na obnovljive izvore energije, važno je i da značajan dio energije bude u rukama građana, poručuju iz Greenpeacea. U tome svoju ulogu igraju i energetske zajednice kao sve popularniji oblik udruživanja građana prilikom proizvodnje, dijeljenja i prodaje energije koja dolazi iz obnovljivih izvora. Ističu da Hrvatsku tek čeka pravi uzlet građanske energije, a ove godine registrirane su prve tri takve zajednice.

Više puta u godini za nama građani su izlazili na ulice kako bi prosvjedovali za čist okoliš. Valja podsjetiti da je ove godine Zelena akcija pokrenula kampanju “Pravda za Vrginmost” kao podršku građanskoj inicijativi Stop Phaten Plastic Recycling. Borbu protiv zagađivača, tvornice za preradu odnosno taljenje plastike u Vrginmostu, ocjenjuju kao uspješnu (1, 2).

“Pogon je, nakon ustrajnog djelovanja inicijative, zatvoren, a od inspekcija smo zatražili temeljiti nadzor nad odlaskom tvrtke Phaten Plastic Recycling iz Vrginmosta koja treba sanirati štetu, vratiti okoliš u prvobitno stanje i odgovarati za narušeno zdravlje mještana i mještanki”, objašnjavaju.

Zelena akcija ističe i zaustavljanje projekta spalionice medicinskog otpada na KBC-u Zagreb. Kako navode, nakon prosvjeda i peticije s 12 000 potpisa izgradnja je zaustavljena zbog neusklađenosti s prostorno-planskim dokumentima, mada KBC Zagreb ne odustaje od plana.

Iz Greenpeacea izdvajaju kako je Općinski sud u Novom Zagrebu donio nepravomoćnu prekršajnu presudu protiv Ine u vezi s plinskom platformom Ivanom D, koja je prije gotovo četiri godine potonula u sjevernom Jadranu. Zbog nepostupanja po rješenju Državnog inspektorata (DIRH) iz rujna 2021. kojim je, između ostalog, naloženo uklanjanje platforme s morskog dna u roku od godine dana, DIRH je nadležnom Općinskom sudu podnio optužni prijedlog protiv Ine.

“Prekršajnom presudom Općinskog suda Ina je proglašena krivom što nije postupila po DIRH-ovom rješenju, čime je prekršila Zakon o Državnom inspektoratu, ali je istovremeno oslobođena od optužbe da je prekršila Zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika po kojem je investitor je dužan ukloniti eksploatacijski objekt u roku od jedne godine od trenutka obustave izvođenja naftno-rudarskih radova” kažu te dodaju da bez obzira na tu presudu Ina i dalje nije oslobođena obveze da ukloni Ivanu D jer je rješenje Državnog inspektorata o uklanjanju i dalje na snazi.

Zakonodavni pomaci

Važna vijest na razini Europske unije bila je usvajanje europskog Zakona o obnovi prirode. Riječ je o najvažnijem zakonodavstvu o zaštiti okoliša u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća, a cilj je obnoviti i zaštititi središta europske bioraznolikosti koja je sve više ugrožena.

“Državama članicama EU-a Zakon bez presedana nameće pravne obveze obnove zaštićenih prirodnih rezervata, tresetišta te zaštitu sve manje populacije ptica i oprašivača, kao i zaštitu urbane prirode. To je također velika pobjeda pokreta koji se bore za očuvanje prirode u Europi”, tumači Greenpeace.

Na razini EU-a usvojeno je još nekoliko bitnih odluka. Početkom godine Europski parlament izglasao je zabranu upotrebe izraza kao što su “ekološki prihvatljiv”, “prirodan”, “biorazgradiv”, “klimatski neutralan” ili “eko” bez predočenih dokaza, a potpuno je zabranjeno korištenje sheme kompenzacije ugljika za takve tvrdnje. Ta bi se direktiva u nacionalna zakonodavstva trebala implementirati u narednoj godini.

Europska unija u 2024. je postala prvo međunarodno tijelo koje je kriminaliziralo najteže slučajeve ekološke štete usporedive s ekocidom – uništavanje ekosustava, što uključujuće gubitak staništa te ilegalnu sječu, kažnjavat će se strogim kaznama.

Nadalje, Europski parlament i Vijeće EU-a dogovorili su se oko novih pravila koja bi trebala prisiliti kozmetičke i farmaceutske tvrtke da plate uklanjanje mikrozagađivača koje ispuštaju u okoliš. Prema novom dogovoru o pročišćavanju otpadnih voda koja zagovaraju načelo “zagađivač plaća”, tvrtke koje prodaju lijekove i kozmetiku morat će pokriti najmanje 80 posto troškova za uklanjanje sitnih zagađivača koji prljaju gradske otpadne vode. Vlade će pratiti kanalizaciju i zagađenje mikroplastikom te PFAS kemikalijama, kao i ključne zdravstvene pokazatelje poput antimikrobne otpornosti (The Guardian).

Novi Zeland je otišao korak dalje, u narednim godinama u potpunosti će zabraniti PFAS kemikalije u kozmetičkim proizvodima. Tamošnja uprava za okoliš najavila je početkom protekle godine kako će zabrana stupiti na snagu 26. prosinca 2026. godine.

Napori daju rezultate

Dobre vijesti iz Južne Amerike pokazuju zašto su dobre nacionalne politike važne i kako mogu napraviti značajne promjene.

Deforestacija u Amazoniji smanjila se za 50 posto u odnosu na period od prije dvije godine te je pala na najmanje razine u posljednjih pet godina. Rezultati je to mjera koje provodi brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, koji je obećao u potpunosti zaustaviti krčenje šuma do 2030. godine (BBC). Krčenje šuma smanjilo se i u kolumbijskom djelu Amazone. Kako je objavilo tamošnje ministarstvo za zaštitu okoliša, palo je na najnižu razinu u posljednje 23 godine (Reuters).

Na Tajlandu je, nakon desetljeća krivolova i uništavanja staništa, ponovno uočen rast populacije divljeg tigra, što pokazuje kako programi restauracije prirode imaju smisla. U bazenu Konga su, kako je izvijestio WWF, u posljednjih deset godina zabilježene 742 nove vrste divljih životinja i biljaka. To je važna vijest jer je ovaj bazen najveći ponor ugljika na svijetu – proteže se kroz šest zemalja i apsorbira više ugljika nego Amazona.

Kako smo već pisali, među dobrim vijestima odjeknula je i ona da su u škotskom nacionalnom parku Cairngorms snimljeni prvi divlji mačići okoćeni nakon što su divlje mačke puštene u divljinu. Zahvaljujući naporima konzervatora, iberski iris više nije ugrožena vrsta, a rijetki mongolski ili przewalskii divlji konji ponovo žive u kazahstanskoj Zlatnoj stepi, gdje su iz zoološkog vrta u Pragu pušteni nakon 200 godina. U uvali Galapagosa otkriveno je i gdje morski psi mlatovi gaje svoje mlade, što bi trebalo pomoći njihovoj zaštiti.